Mol Grupa otvorila je svoje prvo postrojenje za proizvodnju biometana u gradu Szarvasu, na jugoistoku Mađarske, oko 160 kilometara udaljenom od Budimpešte. Zahvaljujući ulaganju vrijednom više od 6,6 milijuna eura, postrojenje može proizvoditi biometan pročišćavanjem bioplina do razine čistoće potrebne za njegovo utiskivanje u nacionalnu mrežu prirodnog plina.

Time će se godišnje više od sedam milijuna prostornih metara prirodnog plina zamijeniti energijom iz obnovljivih izvora. Ovo ulaganje predstavlja važnu prekretnicu u provedbi dugoročne strategije Mol Grupe “Shape Tomorrow” jer dodatno proširuje portfelj zelene energije kompanije, jača energetsku sigurnost i pridonosi održivoj opskrbi regije energijom.

Mol vidi brojne prilike u biometanu širom regije, pa i u Hrvatskoj. Poslovni dnevnik neslužbeno doznaje kako Mol planira sličan pogon i u Sisku, na lokaciji bivše Rafinerije, iako veličina investicije i konkretni rokovi još nisu poznati.

Lokalno proizvedena energija više nije samo prednost, nego i strateški čimbenik. U srednjoj i istočnoj Europi biometan se smatra perspektivnim rješenjem jer se njegova proizvodnja može osloniti na snažnu poljoprivrednu bazu, postojeću plinsku infrastrukturu i stvarnu industrijsku potražnju.

Bioplin je obnovljivi izvor energije koji nastaje razgradnjom organskih materijala, poput biljnih ostataka, stajskog gnoja i otpada od hrane. Sastoji se ponajprije od metana, uz ugljikov dioksid i druge spojeve. Novo postrojenje pročišćava bioplin uklanjanjem ugljikovog dioksida i ostalih sastojaka te tako proizvodi biometan visoke čistoće i visoke energetske vrijednosti.

Zašto je važan biometan?

Biometan nije samo prikladan za zamjenu prirodnog plina kao fosilnog energenta, već predstavlja i proizvod znatno veće dodane vrijednosti zahvaljujući pripadajućem zelenom certifikatu (ISCC). Količina od sedam milijuna prostornih metara plina odgovara godišnjoj potrošnji plina oko 8500 prosječnih kućanstava.

Osim toga, biometan se može izravno koristiti u javnom prijevozu i teretnom prometu u obliku bioCNG-a ili bioLNG-a, čime obnovljiva energija proizvedena iz organskog otpada postaje gorivo za održiviju mobilnost. Riječ je o prvom postrojenju za proizvodnju biometana Mol Grupe i trećem postrojenju te vrste u Mađarskoj. Tehnologiju za projekt isporučila je talijanska tvrtka Gruppo AB.

“Otvaranje postrojenja za proizvodnju biometana u Szarvasu strateška je prekretnica za Mol Grupu. Našim prvim postrojenjem ove vrste istodobno jačamo energetsku sigurnost, proširujemo portfelj održivih proizvoda i činimo još jedan konkretan korak prema provedbi naše strategije ‘Shape Tomorrow’. Ovo ulaganje također pokazuje da, koristeći poljoprivredni potencijal regije i postojeću plinsku infrastrukturu, možemo osigurati konkurentan, lokalno proizveden obnovljivi izvor energije. Uvjereni smo da zelena tranzicija i konkurentnost nisu suprotstavljeni ciljevi, nego ambicije koje se međusobno nadopunjuju i osnažuju.

konkurentska prednost

Zašto nekima posao raste, a drugi se godinama vrte ukrug?

promo

Nissan na hrvatsko tržište dovodi novu generaciju modela koji je obilježio razvoj električnih automobila

Za njihovo ostvarenje istodobno su potrebni poticajan europski regulatorni okvir, nacionalno okruženje koje potiče ulaganja te industrijske inovacije. Dugoročno gledano, Mol zahvaljujući svojim mogućnostima u području trgovine, financiranja i provedbe projekata može razviti poslovanje s biometanom u velikim razmjerima te ga pretvoriti u proizvod kojim se trguje na tržištu plina”, izjavio je György Bacsa, glavni direktor za strategiju Mol Grupe.

Mađarska kompanija preuzela je bioplinsko postrojenje u Szarvasu 2023. godine. Tijekom proteklih godina u njemu se proizvodilo između 11 i 12 milijuna prostornih metara bioplina, koji se koristio u kogeneraciji, odnosno istodobnoj proizvodnji električne i toplinske energije. Na taj se način godišnje proizvodilo gotovo 24 gigavatsata električne energije iz obnovljivih izvora te znatne količine toplinske energije. Aktualnim ulaganjem dodatno su proširene mogućnosti iskorištavanja postrojenja proizvodnjom biometana koji se može utiskivati u mrežu prirodnog plina.

Postrojenje godišnje prerađuje više od 40 tisuća tona otpada iz mesne industrije u regiji te dodatnih 53 tisuće tona ostatnog otpada, poput gnojovke i purećeg gnoja, koji se doprema s obližnjih stočarskih farmi i iz pogona za preradu mesa. Uz to, kao sirovina za proizvodnju bioplina, a sada i biometana dobivenog njegovim pročišćavanjem, koristi se približno 18 tisuća tona poljoprivrednog supstrata.

Poljoprivredni partneri Mola i dobavljači sirovina imaju ključnu ulogu u osiguravanju stabilne i učinkovite opskrbe. Kompanija stoga namjerava u budućnosti dodatno ojačati svoju već uspostavljenu snažnu i pouzdanu suradnju s poljoprivrednim sektorom.

Iskustvo stečeno radom postrojenja u Szarvasu pomoći će Molu u procjeni budućih mogućnosti preuzimanja postojećih postrojenja te planiranju novih greenfield ulaganja.

Prilike u regiji

Dakako, prostor za rast vidi se u našoj regiji. Prilika je, kažu u MOL-u, prilagoditi se poljoprivrednim resursima regije, postojećim bioplinskim postrojenjima i plinskoj infrastrukturi – i skalirati ih. Velika resursna baza još uvijek je slabo iskorištena. Srednja i Istočna Europa kombinira snažnu poljoprivrednu, stočarsku i prehrambeno-prerađivačku industriju sa značajnim količinama gnoja, poljoprivrednih ostataka i organskih nusproizvoda, no primjena biometana i dalje znatno zaostaje za zrelim tržištima poput Francuske, Njemačke i Danske.

Infrastruktura već postoji. Regija ima popriličnu mrežu prirodnog plina, kapacitet skladištenja i potražnju za industrijskim plinom.

“Biometan stoga može koristiti velik dio postojeće plinske infrastrukture umjesto da zahtijeva potpuno novi energetski sustav. Prirodan sljedeći korak za postojeća bioplinska postrojenja. Zemlje poput Češke, Slovačke, Mađarske i Poljske imaju instaliranu bazu bioplinskih postrojenja izvorno dizajniranih uglavnom za električnu energiju/kogeneraciju. Nadogradnja prikladnih postojećih postrojenja na biometan može biti brža i manje kapitalno intenzivna od razvoja potpuno novih greenfield projekata”, poručuju iz Mola.

Biometan povezuje energetsku sigurnost s kružnim gospodarstvom. Lokalno dobiveni ostaci mogu postati obnovljivi plin i reciklirane hranjive tvari, smanjujući marginalni uvoz fosilnog plina, istovremeno stvarajući dodatnu vrijednost za poljoprivrednike, prerađivače hrane i lokalne zajednice.

Prilika je pretvoriti tehnički potencijal u funkcionalno tržište. Najbolja europska praksa pokazuje da se rast ubrzava kada se četiri elementa spoje: predvidljiva regulacija, praktičan pristup mreži, održiva partnerstva za sirovine i dugoročni otkup/certifikacija biometana. Francuska je zasad najbolji primjer u Europi s čak 900 sličnih postrojenja, a Szarvas pokazuje kako se ti elementi mogu početi spajati u srednjoj i istočnoj Europ