Prvog je srpnja moja rodna zemlja, Slovenija, preuzela predsjedanje EU tijekom sljedećih šest mjeseci. Vlada populističkog premijera Janeza Janše službeno proklamira da će raditi na ubrzanju zelene tranzicije u Europi i preuzela je domaćinstvo sastanka ministara zaštite okoliša EU u Sloveniji krajem ovog mjeseca.

Međutim, Janšina je vlada predložila zakon koji će omogućiti komercijalni razvoj u obalnom području te je na taj način ugrozila kvalitetu površinskih i podzemnih voda. Ove planirane promjene stavljaju sigurnosti pitke vode u Sloveniji u veliku opasnost.

Pripadnica sam masovnog pokreta mladih ljudi koji se suprotstavljaju Janši pokretanjem kampanja protiv promjena slovenskog Zakona o vodama i smanjenja zaštite voda. Vlada želi proširiti popis objekata koji se mogu graditi u ekološki osjetljivom područjima, uključujući i zabavne parkove, parkirališta i hotele, kao i garaže i skladišta.

Osim ugrožavanja sigurne opskrbe pitkom vodom, ako se prihvate, ove promjene će dovesti do smanjenog pristupa vodi za Slovence, a privatni poduzetnici mogu tražiti pravo na zemlju. Jedan od navodno planiranih mega razvojnih projekata je rekreacijski centar za vodene sportove u općini Brežice, odakle potječe ministar zaštite okoliša, Andrej Vizjak.

Masovno protivljenje građana

Zakon bi mogao ugroziti i zajednice jer bi mogao ugroziti zaštitu od poplava omogućavanjem gradnje na protupoplavnim površinama. Prema predloženom zakonu, sredstva za održavanje riječnih korita više ne bi bila namjenska, što u praksi znači da bi za zaštitu rijeka, zaštitu od poplava i osiguranje čiste vode za piće bilo dostupno manje sredstava.

Vlada planira ukinuti samu zaštitu okoliša, za razliku od Francuske i Austrije koje sada istu, po uzoru na druge, pokušavaju uvesti kako bi zaštitile svoje obale.

Vlada uvodi ove i druge promjene koje bi mogle ugroziti okoliš, tvrdeći da želi ojačati ekonomiju nakon pandemije Covida-19.

Kampanja našeg masovnog pokreta “Za pitku vodu (Za pitno vodo)” uspjela je prikupiti više od 50.000 potpisa u svim dijelovima zemlje te smo natjerali vladu da raspiše referendum na dopune Zakona o vodama 11. srpnja. Ovu kampanju, koju je koordinirala moja organizacija Institut 8. ožujka, vode ljudi za ljude, uključujući 19 nevladinih organizacija, od kojih je jedna Greenpeace Slovenija i brojne lokalne organizacije iz svih dijelova zemlje.

Nastavili smo svoju kampanju do posljednjeg trenutka. Naši su volonteri pisali pisma svojim susjedima, objašnjavajući opasnosti tog novog zakona i moleći ih da na referendumu kažu “Ne”. Više od 450 volontera pomoglo nam je u svim dijelovima zemlje, uključujući i grupu srednjoškolaca koji su pomogli pri podizanju svijesti umirovljenika.

Naša uspješna kampanja u ojačavanju slovenskog Zakona o silovanju, koji redefinira pristanak na spolni odnos u skladu sa “samo da znači da” konceptom, pokazala je da masovna mobilizacija može donijeti promjenu.

Slovenija je 4. lipnja postala 13. zemlja u Europi koja je promijenila pravnu definiciju silovanja u onu temeljenu na pristanku. Amnesty International, koji je bio dio kampanje, nazvao je promjenu zakona “povijesnom pobjedom žena u Sloveniji”.

Iako se Institut 8. ožujka većinom bavi problematikom ženskih prava, snažno vjerujem da je ženska borba u isto vrijeme i borba za okoliš. Nema izoliranih bitaka. Zajedno se trebamo boriti protiv svih vrsta nejednakosti. Iz tog smo se razloga udružili s grupama za zaštitu okoliša kako bismo koordinirali volontere diljem zemlje.

Svakoga petka organiziramo prosvjede u glavnom gradu Ljubljani protiv vladinih postupaka koji narušavaju ljudska prava i napadaju slobodu govora. Na nedavnim prosvjedima čuli su se govori u kojima se osuđuju planirane promjene Zakona o vodama. Prosvjed prije referenduma 11. srpnja fokusirao se na mobiliziranje glasača kako bi oni odbili planove vlade.

Kopiranje Orbanove politike 

U susjednoj Mađarskoj, vidjeli smo kako komercijalni razvoj oko ključnih ekoloških lokacija, kao što su jezera, zagađuje okoliš. Ritam izgradnje financiran od strane dobro povezanih privatnih investitora oko jezera Balaton i drugih jezera u Mađarskoj značajno se ubrzao, što je natjeralo nekoliko ekoloških nevladinih organizacija da pokrenu kampanju “Velika jezera” tijekom 2020. godine.

U deklaraciji su skupine prozvale vladu kako bi osigurale da mađarska jezera ne postanu žrtve investicija koje, kako oni kažu, “služe samo kratkotrajnim interesima male grupe investitora, a nisu usklađene s principima održivosti”.

Uzevši u obzir Janšinu sklonost da kopira politiku svog mađarskog kolege Viktora Orbána, može li i Slovenija krenuti tim opasnim putem? Janšini napori da cenzurira neovisne medije ne slute na dobro.

Uvjereni smo da možemo prikupiti potrebnih 340.000 glasova kako bismo blokirali ovaj štetan zakon, ali trebamo podršku međunarodne zajednice kako bismo očuvali naš okoliš od planova desno orijentirane vlade.

EU i šira međunarodna zajednica trebaju pritisnuti slovensku vladu kako bi ona poštovala očuvanje okoliša i zajamčila nastavak sigurne opskrbe pitkom vodom. Posljedice propuštanja djelovanja mogu biti grozne i mogu produbiti nejednakosti.