Nedavni porast prinosa na državne obveznice primorao je poslovne čelnike i ulagače diljem svijeta da se suoče s ključnim pitanjem: trebaju li korporacije donijeti odluku da kamatne stope na dug ostanu na trenutačnoj razini prije nego što dodatno narastu? Istodobno, viši troškovi kapitala i stalna volatilnost tržišta primoravaju ulagače na preispitivanje svojih portfelja.

Pitanje je postalo sve hitnije jer se prinos na desetogodišnje američke državne obveznice popeo za 50 baznih bodova, na 4,5 posto u manje od mjesec dana. Prinos na 30-godišnje državne obveznice približava se pet posto nakon što je samo u svibnju porastao za 30 baznih bodova.

Osim kratkoročnih promjena na tržištu, najmanje pet strukturnih promjena moglo bi preoblikovati globalno gospodarsko okruženje, s potencijalom da preokrenu korporativne strategije, naruše povrat ulaganja i dodatno potkopaju izglede za rast.

Privatna kreditna imovina

Prvo, tu je pogoršanje fiskalne pozicije SAD-a. Najnovija prognoza Kongresnog ureda za proračun pretpostavlja da će prinos na desetogodišnje državne obveznice od 4,1 posto u 2025. pasti na 3,8 posto do 2035. No, s obzirom na to da se desetogodišnji prinos već kreće oko 4,5 posto, a očekuje se da će kamatne stope ostati povišene, deficit savezne države mogao bi rasti mnogo brže od prethodno očekivanog.

Američka fiskalna putanja već je neodrživa, a Kongresni ured za proračun predviđa da će se deficit saveznog proračuna povećati sa 6,2 posto BDP-a u 2025. na 7,3 posto do 2055. godine. Još je alarmantnije to što bi udio duga u BDP-u – trenutačno 124,3 posto BDP-a – mogao doseći 156 posto do 2055. ako se nastave sadašnji trendovi.

Drugi izvor neizvjesnosti uključuje kreditne izvedenice (CDS), koje su pomogle potaknuti globalnu financijsku krizu 2007. – 2008. Otkako je Moody’s u svibnju snizio američki kreditni rejting s AAA na Aa1, troškovi osiguranja od neispunjavanja obveza SAD-a naglo su porasli jer tržišta sve više tretiraju američki državni dug kao rizičniju imovinu. Zapravo, američki CDS spreadovi sada premašuju one u zemljama sa sličnim kreditnim rejtingom, kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo, i trguje se na razinama usporedivim s onima u Grčkoj i Italiji, koje imaju ocjenu BBB.

Slično tome, osiguranje američkoga državnog duga sada košta više od osiguranja kineskih državnih obveznica, unatoč nižem rejtingu Kine A1. Treći problem je netransparentnost privatnih kreditnih tržišta, što predstavlja dugoročnu strukturnu ranjivost. BlackRock predviđa da će se privatna kreditna imovina pod upravljanjem više nego udvostručiti, na 4,5 bilijuna dolara do 2030. godine. Kako sve više kapitala pritječe na privatna tržišta – i vlasnički i dužnički – određivanje cijena postaje manje transparentno, što ulagačima otežava vrednovanje imovine.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Kontinuirano širenje netransparentnih privatnih tržišta također povećava rizik od neprimijećenog stvaranja financijske poluge. Velik dio tog duga nalazi se izvan dosega regulatornog nadzora, pa analitičari i tvorci politika nemaju podataka potrebnih za procjenu ili modeliranje stvarnog opsega sistemskog rizika. Neregulirana kreditna tržišta mogu biti posebno osjetljiva na kaskadne neuspjehe, dok trajno povišene kamatne stope povećavaju rizik od neispunjavanja obveza. Ako se ne riješe, te bi ranjivosti mogle dovesti do raširenih financijskih teškoća i gubitka radnih mjesta, što bi u konačnici moglo dovesti do gospodarskog pada.

Državne obveznice

Četvrto, čini se da se odnos između američkog dolara i kamatnih stopa mijenja. Povijesno gledano, rast prinosa na obveznice podržavao je jači dolar, dok ga je pad prinosa slabio. Od kraja ožujka, međutim, prinosi na obveznice porasli su, iako je dolar pao za šest posto u odnosu na euro. Ta razlika upućuje na to da globalna tržišta ponovno određuju premiju za držanje dolara i sada zahtijevaju veće povrate.

Američke dionice također su bile nestabilne, što govori da se ponovno određivanje premija rizika na imovinu denominiranu u dolarima proteže i na tržišta dionica. Rastući prinosi smanjuju vrijednost postojećih obveznica, što upućuje na to da se državne obveznice više ne smatraju pouzdanom zaštitom od turbulencija na burzi.

Na kraju, mnogi Amerikanci ostaju jako izloženi fluktuacijama u vrijednosti dionica. Prema jednoj procjeni, dionice čine više od 70 posto financijske imovine američkih kućanstava. Zbog toga su nedavni porast prinosa na obveznice i porast gospodarske neizvjesnosti posebno zabrinjavajući jer oba kretanja upućuju na temeljne promjene u dinamici tržišta.

U ovom krajoliku obilježenom brzim promjenama najvjerojatnije će uspjeti poslovni lideri i investitori koji shvate dalekosežne implikacije ekonomskih i geopolitičkih trendova. U okruženju obilježenom sve većom neizvjesnošću moraju biti spremni prilagoditi svoje portfelje i strategije raspodjele kapitala kako bi uzeli u obzir širi raspon rizika i potencijalnih ishoda.

© Project Syndicate 2025.