Ujedinjeni narodi proglasili su 2025. godinu Međunarodnom godinom očuvanja ledenjaka, što je prikladan trenutak za suočavanje sa surovom stvarnošću da se svjetski ledeni pokrivači tope. Klimatske promjene ubrzavaju ovaj trend, osobito na planinskom masivu Hindukuš na zapadu Himalaje – regiji poznatoj kao Zemljin treći pol jer sadrži najveću količinu leda izvan Arktika i Antarktike.

Ovaj planinski lanac, koji se proteže na 3500 kilometara i prostire na osam zemalja, od Afganistana do Mjanmara, zagrijava se otprilike tri puta brže od globalnog prosjeka. Ako temperature porastu za 3 °Celzijeva stupnja iznad predindustrijskih razina do kraja ovog stoljeća, otopit će se do 75 posto ledenjaka u toj regiji, čime će se smanjiti dostupnost vode, ugroziti sigurnost opskrbe hranom i energijom te pogoršati gubitak biološke raznolikosti.

Što će biti s navodnjavanjem?
Stoga otapanje ledenjaka prijeti nepovratnom štetom obližnjim zajednicama i lokalnim gospodarstvima. Ali ono bi također potaknulo nestabilnost diljem svijeta povećanjem migracija, poremećajima u trgovini i uzrokovalo rast cijena hrane.

Katastrofalna poplava 2021. u nepalskoj rijeci Melamchi pruža uvid u ono što dolazi. Neuobičajeno obilne monsunske kiše, zajedno s prekomjernim otapanjem snijega, pokrenule su bujicu krhotina koja je izbrisala s lica Zemlje tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta i uništila ključnu infrastrukturu, pa je stotine tisuća ljudi ostalo bez pristupa vodi.

Uslijed povlačenja ledenjaka, bit će premalo vode i predviđa se da će taj problem pogoditi područje Hindukuš Himalaja do 2050. godine. Smanjenje riječnih tokova otežalo bi navodnjavanje usjeva na području koje proizvodi oko jedne trećine svjetske riže i jedne četvrtine pšenice.

Sustave vodoopskrbe i odvodnje postat će teško održavati, čime će se povećati broj ljudi koji sada nemaju pristup osnovnim sanitarnim uvjetima u regiji, a već ih je milijarda. Nesigurnost opskrbe hranom gotovo će se sigurno pogoršati, dok će zajednice, pa čak i cijele industrije, vjerojatno morati migrirati u potrazi za svježom vodom. Najsiromašnije i najugroženije stanovništvo Azije bit će najteže pogođeno.

Svijet mora poduzeti hitne mjere kako bi spriječio katastrofalne učinke ubrzanog topljenja ledenjaka u toj regiji. To znači da moramo produbiti znanje ulaganjem u procjenu rizika od višestrukih opasnosti, jer će razmjeri štete uvelike ovisiti o tome hoće li globalne temperature porasti za 1,5°, 1.8°, 2° ili 3°Celzijeva stupnja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Također moramo ojačati integrirano upravljanje rizicima od poplava na riječnim slivovima poboljšanjem prikupljanja podataka, olakšavanjem razmjene znanja, optimizacijom upravljanja vodama i koordinacijom među ljudima i zajednicama koji žive uzvodno i nizvodno.

Osiguravanje otpornosti nove i postojeće infrastrukture na klimatske promjene ključno je za održavanje pristupa sigurnoj pitkoj vodi i energetskoj sigurnosti, kao i sanitarnim sustavima, sustavima navodnjavanja i prometa. Jednako je važno zaštititi ekosustave i promicati prirodna rješenja kao što su pošumljavanje (sadnja šuma na površinama gdje ih nije bilo), reforestacija (ponovna sadnja stabala na devastiranom području), očuvanje močvara i obnova poplavnih područja.

Svaka komponenta ove strategije iziskuje više financiranja. Razvojne institucije moraju nastaviti povećavati ulaganja u područje Hindukuš Himalaja i surađivati na preoblikovanju ove ledenjačke regije i njezinih riječnih slivova u globalno javno dobro, osobito s obzirom na njihovu važnost za poljoprivredne i industrijske aktivnosti.

Sila mira, ne sukoba
Naposljetku, međunarodna zajednica mora unaprijediti pravedno korištenje zajedničkih ledenjačkih resursa kroz suradnju i diplomaciju. To bi pomoglo u smirivanju potencijalnih napetosti i promicanju održivog razvoja, što bi osiguralo da ledenjaci u regiji služe kao sila mira, a ne sukoba.

Azijska banka za razvoj (čiji sam predsjednik) poduzela je korake kako bi ispunila neke od ovih ciljeva. Zajedno sa Zelenim klimatskim fondom i zemljama partnerima, Azijska banka za razvoj nedavno je pokrenula program Glaciers to Farms (Ledenjaci farmama), koji će mobilizirati 3,5 milijardi dolara za jačanje otpornosti na klimatske promjene u poljoprivredi u srednjoj i zapadnoj Aziji.

U međuvremenu, njezina inicijativa za prilagodbu klimatskim promjenama i otpornost na njih u Hindukušu, Himalaji, Butanu i Nepalu pomaže u planiranju, projektiranju i osmišljavanju infrastrukture i usluga otpornih na klimatske promjene. Azijska banka za razvoj također pilotira nove financijske instrumente, kao što su mehanizmi ekološke kompenzacije, tržišta ugljika i trgovina vodom te obveznice povezane s održivošću.

Kada su UNESCO i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) prošlog mjeseca pokrenuli Međunarodnu godinu očuvanja ledenjaka, glavna tajnica Svjetske meteorološke organizacije Celeste Saulo rekla je da bi to trebalo poslužiti kao “poziv na buđenje svijetu”. Globalna zajednica mora učiniti sve što je u njezinoj moći – od izgradnje otpornosti na klimatske promjene do ubrzavanja zelene tranzicije i promicanja regionalne suradnje – kako bi osigurala održivu budućnost za milijarde ljudi koji ovise o ledenjacima i s njima povezanim ekosustavima. Nedjelovanje sada imalo bi katastrofalne posljedice za sve nas.

© Project Syndicate 2025.