Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa učinkovito vodi rat s ljudskim zdravljem. Uz nametanje carina na uvoz medicinske opreme i ograničenja izvoza, Bijela kuća predložila je rezanje proračuna američkih Centara za kontrolu i sprečavanje bolesti za 16%, počevši od listopada.

Povrh toga, Trump je također pokušao prebaciti krivnju na Svjetsku zdravstvenu organizaciju, nakon što je osobno porekao prijetnju bolesti COVID-19, inicijalno odbacivši kritike reakcije svoje administracije kao «novu prijevaru» Demokrata.

Što je još gore, Trump je najavio da će SAD obustaviti oko 500 milijuna dolara namijenjenih financiranju Svjetske zdravstvene organizacije tijekom istrage njenog navodno lošeg upravljanja epidemijom koronavirusa.

Njegovo ocrnjivanje tog tijela izazvalo je snažno negodovanje predsjednika američke Nacionalne akademije znanosti, inženjerstva i medicine, koji ističu da je kontinuirano financiranje Svjetske zdravstvene organizacije ključno, s obzirom na njenu «vodeću ulogu u koordiniranju reakcije» na krizu «osobito u zemljama u razvoju». Oni upozoravaju da nema nikakve šanse za oporavak u SAD-u «sve dok se prijetnja koju predstavlja pandemija ne smanji u ostalim nacijama».

Ponašanje Trumpove administracije na području trgovine nije ništa bolje. Tijekom godina u kojima je Svjetska zdravstvena organizacija koordinirala napore po pitanju potpore globalnom javnom zdravstvu, Svjetska trgovinska organizacija olakšavala je liberalizaciju međunarodne trgovine.

Netom prije izbijanja pandemije Covida-19, trgovina medicinskim proizvodima zabilježila je rast od 2 bilijuna dolara na godišnjoj razini, i predstavljala oko 5% ukupne svjetske trgovine.

Na kraju svi oštećeni

Naime, trgovinska ograničenja tako su se naglo smanjila da je prosječna carina na zalihe medicinske opreme iznosila ispod 4,5% na globalnoj razini.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sjedinjene Američke Države uvozile su oko jednu trećinu svoje medicinske opreme, a Meksiko im je bio glavni dobavljač. Velik dio tog uvoza sastojao se od radno intenzivnih dijelova i robe koju su u inozemstvu proizvele tvrtke u američkom vlasništvu ili zajednički pothvati. Američka trgovina medicinskim proizvodima bila je prilično uravnotežena, s izvozom u vrijednosti 47,5 milijardi dolara i uvozom vrijednim 51,6 milijardi dolara u 2018. godini.

Međutim, od kada je Trumpova administracija započela trgovinski rat, američke carine na medicinske proizvode uvezene iz Kine – koja je prethodno sačinjavala oko jedne četvrtine američkog uvoza medicinske opreme – povećale su se sa 4,5% na 25%.

Istina, neke američke carine na uvoz iz Kine bile su djelomično ukinute, po isteku «prve faze» trgovinskog sporazuma u veljači, ali Trumpova administracija je nakon toga počela s novim naporima po pitanju ograničenja američkog izvoza, prije svega pritiskom na 3M, najvećeg proizvođača zaštitnih maski za lice, da obustavi prodaju u inozemstvu i vrati proizvodnju iz Kine u matičnu zemlju. Tvrtka 3M pristala je na povećanje proizvodnje za američko tržište, a administracija sada vrši pritisak na ostale proizvođače da slijede taj primjer.

Kao kod slučaja s povećanjem carina, ograničenja na izvoz neizbježno vode do osvete. Do kraja ožujka više od 89 zemalja već je ograničilo vlastiti izvoz medicinske opreme. No, što su veća ograničenja na izvoz, to u većoj mjeri zemlje uvoznice moraju izgraditi vlastite domaće kapacitete.

Naposljetku su svi oštećeni jer prelazak zemalja uvoznica na domaću proizvodnju istiskuje izvoznike koji mogu proizvesti iste takve proizvode po znatno nižim cijenama.

Značajne uštede troškova

Povrh povećanja globalne učinkovitosti proizvodnje medicinske opreme, moguće je postići značajne uštede troškova ujedinjavanjem rizika, što bi omogućilo zadovoljavanje najvećih potreba u hitnim situacijama čak i s nižim ukupnim kapacitetima.

Problem je, naravno, u tome da kad nekolicina zemalja počne ograničavati izvoz uslijed pandemije, uslijedit će utrka prema dnu. Eto zašto su koordiniranje uloga Svjetske trgovinske organizacije i sama Svjetska trgovinska organizacija toliko važni.

Ako bilo koja od tih institucija treba biti podvrgnuta reformi, onda je to potrebno usmjeriti na njihovo jačanje, a ne na rezanje njihovog financiranja ili smanjenje njihovih operativnih kapaciteta. I kao kod napada na međunarodne institucije, unilateralne uvozne carine i ograničenja na uvoz rezultirat će samo samonanesenim ranama.

Trgovinski rat je dovoljno loš u normalnim vremenima. Njegovo nastavljanje kao reakcija na pandemiju je šokantno neodgovorno. Sve carine i ograničenja na uvoz trebalo bi neodložno ukinuti i reafirmirati potporu međunarodnim organizacijama. U protivnom će najgora ekonomska kriza od 1930-ih postati čak još bolnijom.