U svijetu pogođenom porastom temperatura, ekstremnim vremenskim obrascima i eskalacijom prirodnih katastrofa, hitnost odlučnog djelovanja u području klimatskih promjena i prijetnja budućih pandemija nikada nisu bili očitiji.

Obje će prijetnje utjecati na sve nas. No, zemlje između Rakova tropa i Jarca – uključujući karipske i pacifičke zemlje te dijelove Latinske Amerike, Afrike i Azije u kojima živi još 40% globalnog stanovništva – trenutno doživljavaju gubitak i štetu četiri puta veću nego drugdje.

Dugoročno i jeftinije
Obnovljena Inicijativa Bridgetown, pokrenuta na Barbadosu prošlog ljeta, poziva da maksimalno povećamo svoje napore kako bismo spriječili klimatske događaje i pandemije i odgovorili na njih. Moramo ulagati sada kako bismo kasnije spriječili veće troškove. Vremena ima sve manje i moramo djelovati prije nego što dođe do nepovratne štete onima koji to najmanje mogu izdržati.

Inicijativa predlaže hitne reforme globalne financijske strukture kako bi se ispunili ti ciljevi i poziva na utrostručenje povlaštenih kredita i bespovratnih sredstava najsiromašnijim zemljama svijeta te uključuje poziv na prikupljanje dodatnih 100 milijardi dolara za multilateralne razvojne banke.

Institucije poput Europske investicijske banke već povećavaju financijska sredstva povezana s klimom kako bi ostvarile ciljeve za 2025. utvrđene na summitu Ujedinjenih naroda o djelovanju u području klime 2019.

Trebali bismo također iskoristiti bilance razvojnih banaka podjelom rizika i prijenosima rizika, što je područje u kojem Europska investicijska banka ima puno stručnog znanja. Međutim, kako bi se približile cilju utrostručenja kreditiranja za otpornost na klimatske promjene, razvojnim bankama bit će potreban veći uplaćeni kapital. Zato obnovljena Inicijativa Bridgetown uključuje poziv na prikupljanje dodatnih 100 milijardi dolara za multilateralne razvojne banke.

Da bismo maksimalno iskoristili ovaj kapital, morat ćemo modernizirati način na koji dodjeljujemo podršku multilateralnim razvojnim bankama. Iako se razvojne banke s pravom usredotočuju na najsiromašnije zemlje, 70% siromašnih ljudi na svijetu živi u zemljama sa srednjim dohotkom koje trenutno ne ispunjavaju uvjete za bespovratne resurse i resurse po povlaštenim uvjetima. Što je još gore, milijuni ljudi sada su u opasnosti da postanu siromašniji nakon klimatske katastrofe ili pandemije.

Procjene ekonomista Vere Songwe, Nicholasa Sterna i Amara Bhattacharye upućuju da je zemljama u razvoju potrebno najmanje 350 milijardi dolara godišnje dodatnog jeftinog financiranja za izgradnju otpornosti na klimatske i pandemijske rizike. To znači utrostručenje kreditiranja multilateralnih razvojnih banaka izvan trenutnog za najsiromašnije.

Osim promjene postojećih aranžmana po povlaštenim uvjetima, potrebni su nam novi dugoročni i jeftini instrumenti kreditiranja kako bismo usmjerili ulaganja u izgradnju otpornosti među ranjivim skupinama stanovništva u zemljama sa srednjim dohotkom. Stoga je Europska investicijska banka nedavno odobrila produljenje rokova dospijeća kredita za državne partnere na najviše 30 godina, uz desetogodišnju odgodu.

Važno prošireno financiranje
Razvojne bi banke trebale prepoznati da su u današnjem svijetu globalnih šokova, globalne inicijative ključne za borbu protiv siromaštva i potporu ublažavanju klimatskih promjena, biološku raznolikost, sustave ranog upozoravanja na prirodne katastrofe te pripravnost i odgovor na pandemije.

Europska investicijska banka u potpunosti podupire te ciljeve i radi na njima u partnerstvu s drugim multilateralnim razvojnim bankama. Nakon prošlogodišnjeg poziva na djelovanje na konferenciji COP27, Skupina multilateralnih razvojnih banaka za klimu zagovara pristup kojim se rješava pitanje otpornosti na razini cijelih zemalja.

To znači usredotočiti se na mjere politike, ulaganja i izgradnje kapaciteta kojima će se poticati zelena tranzicija u skladu s vlastitim prioritetima zemlje. Takav pristup omogućit će nam prelazak s postupnog financiranja borbe protiv klimatskih promjena po projektima na sveobuhvatniji pristup kojim se naglašavaju nacionalni i globalni ishodi.

Dok se snalazimo u zastrašujućim izazovima – klimatskim promjenama i pandemijama, svi, a posebno Europljani i drugi koji zagovaraju prijelaz na nultu neto stopu emisija, moraju podupirati prošireno financiranje.

Sa svojim modelom od javnog interesa i inovativnim mogućnostima, sustav banaka javnog razvoja može biti mehanizam kojim postižemo zajedničke globalne ciljeve. Ako ne prevladaju naše obveze u Programu održivog razvoja i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, nećemo uspjeti ublažiti patnje milijardi.

Održivu budućnost možemo ostvariti samo reformom financijskog sustava, povećanjem ulaganja u klimu i slušanjem ranjivih država. Kako bismo ostvarili transformativnu viziju Inicijative Bridgetown, moramo surađivati istom predanošću solidarnosti, pravednosti i uzajamnom poštovanju.

* Koautor članka je Werner Hoyer, predsjednik Europske investicijske banke

© Project Syndicate 2023.