Živimo u teškim vremenima. Previše se toga događa prebrzo. Ljudi su zbunjeni. Ekonomski povjesničar sa Sveučilišta Columbia Adam Tooze popularizirao je riječ za to. On to naziva “polikrizom”. Polikriza ima mnogo izvora. Po mom je mišljenju glavni izvor polikrize koja pogađa današnji svijet umjetna inteligencija. Klimatske su promjene na drugom mjestu, a ruska invazija na Ukrajinu kvalificira se kao treća. Popis je mnogo duži, ali fokusirat ću se na ova tri. To bi trebalo smanjiti zbunjenost.

Umjetna inteligencija

Umjetna je inteligencija šokirala svijet kada je Microsoft učinio ChatGPT besplatno dostupnim javnosti putem povezane tvrtke OpenAI. Bilo je to u studenom 2022. ChatGPT je predstavljao egzistencijalnu prijetnju Googleovom poslovnom modelu. Google se dobrano potrudio kako bi što prije izdao konkurentski proizvod. Umjetna se inteligencija razvija nevjerojatno brzo i obična je ljudska inteligencija ne može u potpunosti razumjeti. Nitko ne može predvidjeti kamo će nas odvesti. Ali možemo biti sigurni u jedno: umjetna inteligencija pomaže zatvorenim društvima i predstavlja smrtnu prijetnju otvorenim društvima. To je zato što je umjetna inteligencija posebno dobra u proizvodnji instrumenata kontrole koji pomažu zatvorenim društvima da nadziru svoje subjekte.

Zato se instinktivno protivim umjetnoj inteligenciji, ali ne znam kako se to može zaustaviti. Trenutno ni nitko drugi ne zna, ali većina onih koji su razvili umjetnu inteligenciju prepoznaju potrebu da je reguliraju. To vrijedi i za Kongres i administraciju predsjednika Joea Bidena. Ali umjetna se inteligencija kreće mnogo brže od državnih tijela. Bidenova je administracija poduzela neke izvršne mjere, ali Kongres će imati poteškoća u donošenju bilo čega poput “Zakona o pravima umjetne inteligencije”. Međutim, postoji problem koji ne može čekati. Opći izbori u Sjedinjenim Američkim Državama održat će se 2024. te najvjerojatnije i u Ujedinjenom Kraljevstvu – a umjetna će inteligencija nesumnjivo igrati važnu ulogu, koja će prije svega biti opasna. Umjetna inteligencija vrlo je dobra u stvaranju dezinformacija i dubokih krivotvorina te će biti mnogo zlonamjernih aktera. Što možemo učiniti po tom pitanju? Nemam odgovor, ali nadam se da će ovo pitanje dobiti pozornost koju zaslužuje.

Klimatske promjene

Drugi element u polikrizi su klimatske promjene. Globalni klimatski sustav narušen je povećanom ljudskom intervencijom, posebno masovnom upotrebom stakleničkih plinova, ugljičnog dioksida i metana. Pariškim sporazumom iz 2015. utvrđen je cilj od 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. To će sada sigurno biti prekršeno; unatoč svim naporima u borbi protiv klimatskih promjena, stopa zagrijavanja zapravo se ubrzava. Dva vrlo cijenjena klimatologa, David King, bivši glavni znanstveni savjetnik vlade Ujedinjenog Kraljevstva, i Johan Rockstrom s Potsdamskog instituta, upozorili su da bi to moglo dovesti do prekretnica i do kraja života na Zemlji. Međuvladin panel o klimatskim promjenama rekao je da će posljedice trenutnih klimatskih politika biti zatopljenje na Zemlji za 2,5 °C i 2,7 °C do 2100. Nažalost, kada borba protiv klimatskih promjena ometa život ljudi, oni žele zaštititi svoju egzistenciju. Poljoprivrednici u Njemačkoj i Nizozemskoj su protiv reguliranja emisija dušika jer zbog tih propisa ne mogu držati krave. Mobilizirali su se, pobjeđuju na izborima i drmaju Europskom unijom. Moram spomenuti i želju naftnih kompanija da nastave s ostvarivanjem dobiti. Kasnimo s borbom protiv klimatskih promjena. Trebali bismo učiniti sve što klimatolozi smatraju potrebnim – značajno i brzo smanjiti emisije, ukloniti višak stakleničkih plinova iz atmosfere i ponovno zamrznuti Arktik. Da bismo to učinili, moramo dobiti odobrenje autohtonih zajednica. Sve se to mora učiniti što je prije moguće.

Rat Rusije protiv Ukrajine

Treća komponenta polikrize ruska je invazija na Ukrajinu. Došla je kao negativan šok za svijet, ometajući zalihe hrane i uzrokujući velika geopolitička prestrojavanja. Unatoč tome, stvarni je ishod mnogo bolji nego što se moglo očekivati. Ukrajinska je vojska pružila herojski otpor i, uz snažnu potporu SAD-a i Europe, preokrenula stvari. Vjerujem da će protunapad biti uspješan.

Kraj rata u Ukrajini doći će kao pozitivan šok za svijet. To bi Bidenu moglo pružiti priliku da smanji napetost između SAD-a i Kine, koja je i sama usred gospodarskog pada koji bi predsjednika Xi Jinpinga mogao učiniti prijemčivijim da ugodi SAD-u. Biden ne traži promjenu režima u Kini; želi samo ponovno uspostaviti status quo na Tajvanu.

Ruski poraz u Ukrajini i smanjenje napetosti između SAD-a i Kine mogli bi stvoriti prostor svjetskim čelnicima da se usredotoče na borbu protiv klimatskih promjena, koje prijete uništenjem naše civilizacije. Ali put koji vodi do ovog ishoda je jako težak. Dakle, primjereno je koristiti upitnik kad se pitamo može li demokracija preživjeti polikrizu.

*autor je osnivač i predsjednik Zaklada Otvoreno društvo, autor je knjige U obrani otvorenog društva (Public Affairs, 2019.)

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost