Datum 23. siječnja 2025. u mađarskim bi povijesnim zapisima moga biti zabilježen kao dan u kojem je obična podvala užasnula naciju. Kampanja e-porukama navodnih “muslimanskih terorista” u kojoj je zaprijećeno oslobađanjem “gnjeva potlačenih” izazvala je paniku u cijeloj zemlji, zbog koje je došlo do evakuacije 300 škola te traženja eksplozivnih naprava u brojnim drugim objektima.

Prijetnja je bila dio koordinirane operacije u cijeloj Europi, usmjerene sijanju panike i zbunjenosti. Slični su slučajevi prijavljeni u Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj te u ostalim državama članicama EU, s upozorenjima koja nisu bila usmjerena samo na škole, nego i na sudove, urede tužitelja i trgovačke centre.

Kremlj već dugo koristi teorije zavjere kao alat utjecaja, a ova je podvala izravno je ušla u njegovu strategiju. Izmišljanje “islamske” prijetnje potaknulo je krajnje desne, antimigracijske narative diljem Europe, okrenulo javno mnijenje i diskreditiralo političke protivnike te odvratilo pozornost s Ukrajine. Za Orbána je podvala bila politički korisna. Umjesto da se njome pozabavila kao sigurnosnim problemom, vlada je iskoristila trenutak i krivnju za ekonomske probleme u Mađarskoj, loš rad javnih službi i korupcijske skandale prebacila na uobičajene vanjske neprijatelje – EU, migrante i inozemne zavjere.

‘Zaustavite Sorosa’

U srednjoj i istočnoj Europi nakon ovakvih događaja obično slijedi trenutna istraga nacionalne sigurnosti i predanost da se odgovorni pozovu na odgovornost. U Republici Češkoj tajne su službe odgovornima proglasile ruske obavještajne službe. U Bugarskoj su državne vlasti izvukle sličan zaključak. Opseg takvih napada, osobito nakon ruske invazije na Ukrajinu u 2022. sugerira nam da informacijska manipulacija i uplitanje (FIMI) postaje sve veći sigurnosni izazov za EU-27. ​​

Škole su strateški odabrane kao mete zbog razmjera poremećaja koje to uzrokuje. Strah od bombe utječe ne samo na učenike, nego i na njihove obitelji, a i puno šire. Taj pristup također prisiljava državna tijela na brzi odgovor, kako bi se osigurala sigurnost učenika, što zahtijeva značajne javne resurse. Ono što se dogodilo 23. siječnja nije uobičajeno, jer je jedan od ciljeva bio i saveznik Kremlja. Ipak, Orbánova administracija nije propustila priliku.

Dok su škole širom zemlje bile pretraživane zbog eksplozivnih naprava, Péter Szijjártó, mađarski ministar vanjskih poslova, nazvao je prijetnje “izravnom posljedicom” migrantske politike koju “Bruxelles i zapadna Europa provode već gotovo deset godina”. Udvostručio je nezakonite propise “Zaustavite Sorosa”, koji kriminaliziraju legitimnu migraciju. U isto se vrijeme vladina propagandna mašinerija obrušila na domaće političke protivnike. Jedan je od glavnih ciljeva bio Tisztelet és Szabadság Pártja (stranka Poštovanja i slobode, TISZA), koju vodi Péter Magyar, bivši suprug bivše ministrice pravde Judit Varge.

Pod Magyarovim vodstvom, TISZA dobiva sve više podrške i osvojila je 30 posto na lipanjskim izborima za Europski parlament, a u posljednjim je mjesecima gurnula Orbánov Fidesz na drugo mjesto u anketama javnog mnijenja. Mediji pod kontrolom države potrošili su enormne resurse kako bi ga ocrtali kao psihički nestabilnog i opasnog.

Državno orkestrirane dezinformacije u Mađarskoj imaju dugu povijest, a jedna od njihovih najozloglašenijih i najtrajnijih kampanja teorija je “velike zamjene”. Već više od desetljeća Orbánova stranka Fidesz naglašava tvrdnje da međunarodni filantrop George Soros i EU kuju zavjeru za zamjenu europske populacije muslimanskim migrantima. Vlada taj narativ koristi za opravdanje napada na nevladine organizacije i neovisne medije, sve pod krinkom zaštite “suvereniteta”.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Snažni narativ Kremlja

Ured za zaštitu suvereniteta pokrenuo je istragu protiv aktivnosti Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država (USAID), tvrdeći da je organizacija dio “šireg napora za nametanje političkog utjecaja”. To potiče zavjeru da je model financiranja u Bruxellesu replicirao židovski milijarder George Soros i njegova organizacija. Na udaru nove kritike našla se i Ukrajina. Mađarska je vlada proširila neutemeljene klevete da Ukrajina financira Direkt36, istraživačku novinsku kuću koja je nedavno objavila dokumentarni film o Orbánovom gomilanju ogromnog bogatstva putem sustavne korupcije.

Osim toga, novine koje podržavaju stranku Fidesz, Magyar Nemzet, i kuće koje su bliske premijeru tvrde da “ukrajinske tajne službe” vode prikrivenu kampanju za rušenje mađarskog premijera. Budući da je Trump izabran, Orbán neće na duge pruge moći kriviti demokratsku administraciju za “financiranje stranih agenata u Mađarskoj”. Morao je pronaći “novu prijetnju nacionalnom suverenitetu” koja odgovara kampanji pokrenutoj protiv predsjednika Zelenskog kojeg mađarska propaganda neumorno ocrtava u apsurdno negativnom smislu – kao “klauna” pa čak i kao krivca za Putinov genocidni rat u Ukrajini.

Uloga Rusije u kampanji s lažnim terorističkim e-porukama i Fideszov odgovor nameću ozbiljna pitanja o suradnji. Kremlj već ima široku mrežu pomagača u Mađarskoj, uključujući i krajnje desnu stranku Naša domovina (Mi Hazánk Mozgalom) i proruske rubne medijske kuće. Osobito je bliskost s Orbánom dovela do razmjene i propagacije taktike. Izvoz euroskeptičnih i proruskih narativa i dezinformacija koje podržava Rusija može postati još veći kako se Mađarska približava izborima u 2026. Unatoč rastu domaćih izazova, proruske dezinformacije Orbánu mogu značajno pomoći u osvajanju izbora 2026.

EU je pokazao određeni otpor kao odgovor na Orbánovo ponašanje tijekom posljednjih godina, uključujući zadržavanje strukturnih fondova, ali je potrebno oštrije djelovanje. Europska bi komisija trebala dati prednost rješavanju osvajanja medija pomoću pravnih i političkih alata. Mađarske kuće koje kontrolira država igraju ključnu ulogu u širenju proruskih dezinformacija, osnažujući narativ Kremlja i oslabljujući demokratsku otpornost. EU mora riješiti osvajanje medija i podržati neovisne kuće i organizacije civilnog društva u Mađarskoj, osobito sada, kada je Trump uskratio značajna sredstva za održavanje demokracije u srednjoj i istočnoj Europi. Komisija treba razmisliti i o uvođenju sankcija ili drugih kaznenih mjera protiv država članica koje sponzoriraju dezinformacije.

Opseg, razmjer i sofisticiranost strane manipulacije informacijama i ometanje i dalje rastu. Rješavanje ovog problema za Europsku uniju mora biti prioritet – u svrhu otpora korozivnom ruskom utjecaju i Orbánovoj razornoj moći i očuvanja demokracije u vrijeme u kojem je ona ugrožena više nego ikada.