Nema sumnje da će ova pandemija snažno naštetiti turizmu na globalnoj razini, pa i Hrvatskoj, i da će u ovoj, a možda i sljedećoj godini biti puno gubitaka.

Istodobno, međutim, već sada je vidljivo da bi mogla dovesti do transformacije tržišta koja će u srednjoročnom razdoblju biti korisna za mnoge, od turističkih subjekata do stanovništva u dosad natrpanim destinacijama. Možda dobijemo priliku zaista iskusiti što znači održivi rast, pojam koji nam je dosad uglavnom zvučao kao floskula.

Virusna korekcija

Krenuo rast dugoročnog najma stanova, ali i pad cijena rente

Kako se već pokazalo u prvim analizama tržišta najma, u okolnostima smanjene potražnje za kratkoročnim najmom, ozbiljno se propituje budućnost rentanja apartmana, djelatnosti čije je bujanje u proteklim godinama napravilo kaos u brojnim mjestima diljem Europe.

Pojam overturizma o kojem smo pisali sve do pred par mjeseci nastao je kao posljedica neplanskog iznajmljivanja, u koje su se gladni zarade upuštali brojni poduzetnici i nekretninski mešetari.

U Hrvatskoj, ono što je desetljećima bio obiteljski smještaj kao dopuna kućnom budžetu, pod blagoslovom ili ignoriranjem države i lokalne uprave pretvorilo se u gramziv nelojalan biznis u kojem je sve dopušteno, od devastacije prostora do maltretiranja lokalnog stanovništva.

Nema sumnje da će se stanovnici nekih gradova i mjesta ovog ljeta konačno naspavati.

Prilika za hotele

Stanovi u gradovima koji nisu više isplativi za rentanje turistima već su se počeli okretati dugoročnom najmu, koji bi s povećanjem ponude trebao pojeftiniti, i tako riješiti problem mnogih koji nemaju vlastitu nekretninu. Proces se događa u cijeloj Europi, čije je gradove zagušio proboj Airbnba i sličnih platformi, koje sada traže spas također u dugoročnom najmu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na taj segment tržišta Airbnb bi mogao dobro utjecati sa svojim alatima koji pojednostavljuju i ubrzavaju proces i smanjuju birokraciju. Posljedično, proces može ići i u smjeru pada cijene nekretnina za prodaju, koja se isto razmahala zbog ovakvog “turizma”.

Uz rasterećenje gradova, od zaustavljanja bujanja rentanja nekretnina turistima koristi će imati hotelska industrija, kojoj je ovo, htjeli ili ne, postala direktna konkurencija. Usto, vlasnici hotela imaju još jednu priliku za promjenu i povoljnije uvjete ugovaranja s globalnim brendovima prolongirati i u razdoblju nakon krize.

Naime, iako se industrija putovanja u zadnjih deset godina promijenila, hotelski brendovi ustrajno se drže strogih regula i visokih naknada za franšize i upravljanje. U razdoblju kada je većina hotela u svijetu zatvorena, vodeći hotelski brendovi kao što su Marriott ili Wyndham dozvolili su odgađanje investicija u interijere, smanjili svoje naknade i troškove marketinga, odgodili inspekcije.

Ako se nakon krize nađu na pola puta, vlasnici hotela mogli bi završiti s labavijim uvjetima, a brendovi si olakšati širenje portfelja u destinacijama kao što je i Hrvatska, ali i ostatak Mediterana koji se i dalje većinom drži lokalnih brendova ili neovisnih hotela.

U ovoj krizi i gosti bi mogli izvući benefit, pogotovo domaći, koji će u ovoj godini, a možda i u sljedećoj, biti glavna ciljna skupina turističkog marketinga. Ljeto 2020. ovisit će o domaćem gostu u svim europskim zemljama, čak i ako se otvore granice. Hrvatskoj je to prilika da prilagodi i realizira primjerice projekt Cro kartice, možda i neke nove ideje i projekte koji će potaknuti hrvatske građane na istraživanje.

Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma mogli bi ove “lockdown” dane iskoristiti da razmotre što imaju na raspolaganju u tom smislu, što nude domaći poduzetnici, inovatori, lokalni turistički djelatnici. Bit će to izazovan posao kada se zna da domaći turisti u pravilu čine oko 10 posto turističkog prometa, i da je Hrvate koji se najčešće “uvaljuju” rodbini i prijateljima jako teško navesti da potroše koju kunu u hrvatskom hotelu ili pansionu, čak i kad si to mogu priuštiti.

Što želimo za pet godina?

Također, odmah puno energije treba uložiti u osmišljavanje prave strategije za 2021. godinu. Već sada je jasno da zbog kolapsa koji čeka avioindustriju nećemo moći računati na daleka i aviotržišta, i stoga se u oglašavanju treba fokusirati na one koji u Hrvatsku stižu cestovnim putem.

Imamo sreću da nam Nijemci, Austrijanci, Slovenci odavno čine bazu turističkog prometa, no treba imati na umu da njihove vlade više nego ikad rade na tome da svoje turiste zadrže u zemlji. Treba dobro razmisliti i kakve će mogućnosti za putovanja imati Talijani.

Opet, Španjolskoj i Italiji zbog teške zdravstvene situacije u ovoj krizi mogla bi pasti popularnost, što može otvoriti priliku za Hrvatsku, ako se nastavi ovaj naš povoljan trend borbe sa zarazom.

Sigurnost, dostupnost, visoka razina higijene, dobra organizacija bit će ključne prednosti destinacija sve dok traje sjećanje na pandemiju, i to trebamo iskoristiti.

Također, sad je još jedna prilika da sjednemo i zamislimo kakav turizam želimo imat za pet godina, ali i što još osim turizma želimo i možemo razvijati. Da ne bude opet da su nam jaja u jednoj klimavoj košari, koju nam je danas prevrnuo virus, a sutra tko zna što drugo.