Kina ni nakon pandemije neće odustati od jačanja utjecaja u Europi

Autor: Siniša Malus , 08. lipanj 2020. u 22:00
SHUTTERSTOCK

Jedno od najvećih pitanja s kojima se sada susrećemo jest je li oštar pristup pekinške diplomacije Europi očajna kratkotrajna reakcija kao odgovor na Covid-19 ili je to početak ‘nove normalne situacije’.

Pandemija koronavirusa otvorila je neke nove značajne točke u odnosima između Kine i Europe. Kineski je pristup postao u određenoj mjeri agresivniji, posebno kad se radi o zapadu Europe i institucijama Europske unije.

Jedan od najvažnijih događaja u odnosima Azije i Europe uslijed izbijanja pandemije Covida-19 je porast otvorene diplomatske ofanzive Pekinga u odnosu na Europu. Zapravo, sve nasrtljiviji i prijeteći pristup Kine – koji se ponekad naziva i strategija “vučjeg ratnika” – alarmirao je mnoge Europljane, a čini se da postoji sveobuhvatni konsenzus da je ponašanje Pekinga usred pandemije uglavnom bilo kontraproduktivno, što je dovelo do teze da Kina gubi Europu.

Međutim, još je rano za takvu tvrdnju. Argument da Kina gubi Europu mogao bi stvoriti lažni dojam da Europa pobjeđuje. Bitka je jedva započela i bit će duga i teška, pisao je ovih dana The Diplomat.

Igrali na razlike u EU
Svakako je jasno da je teška strategija zastrašivanja u režiji Pekinga otuđila mnoge Europljane i naštetila kineskom javnom imidžu u Europi. Šef EU za vanjsku politiku Josep Borrell upozorava na “globalnu bitku narativa” koja se odnosi na pandemiju i kritizira pokušaj Pekinga da igra na razlike među Europljanima. U travnju se naveliko objavljivalo da je Peking pokušao upotrijebiti svoj utjecaj da promijeni formulaciju izvještaja EU o dezinformacijskim aktivnostima.

Iako Bruxelles inzistira da nije promijenio nikakav stav zbog pritiska Kine, sada postoji službeno priznanje da je Peking obavio niz intervencija. Odmah nakon toga izbila je još jedna kontroverza. U pitanju je bila cenzura kineskih vlasti u vezi s objavljenim člankom za China Daily, koji su napisali veleposlanik EU u Kini i 27 veleposlanika država članica EU u Pekingu. China Daily, pod nadzorom kineskog Ministarstva vanjskih poslova, želio je izbrisati rečenicu o podrijetlu pandemije kao uvjet za objavljivanje članka.

Činjenica da je delegacija EU prihvatila cenzuru izazvala je žestoke kritike u Europi od onih koji su zgroženi onim što to znači za slobodu tiska. Bilo je i drugih slučajeva asertivnog ponašanja Kine u raznim dijelovima Europe, osobito u Francuskoj, gdje je web stranica kineskog veleposlanstva objavila niz članaka anonimnog kineskog diplomata koji kritizira način na koji su Francuska i Europa riješili pandemiju.

Gdje je tu Hrvatska? Kao i u većini drugih zemalja Europe i Hrvatska je tijekom krize uvezla velike količine zaštitne medicinske opreme iz Kine što je predstavljeno kao nastavak suradnje između dvije zemlje i u kriznim vremenima. Ovdje treba imati na umu činjenicu da velika većina ove opreme nije kineska donacija, već je plaćena i to po cijenama koje su za većinu opreme značajno porasle u odnosu na razdoblje prije krize. Iznimno je važno da u Hrvatskoj nije zavladalo antikinesko raspoloženje kao npr. u Švedskoj, kao ni antieuropski sentiment koji je bio kritičan prema mlakoj reakciji EU uslijed nastanka krize te je precjenjivao kinesku pomoć, kao što je to bio slučaj u Italiji ili zemlji kandidatkinji za članstvo u EU, Srbiji. Jedan od sektora gdje bismo ubuduće mogli vidjeti više kinesko-hrvatske suradnje jest energetika.

Kineske kompanije su u svjetskom vrhu na području tehnologija obnovljivih izvora energije, a budući da Europski zeleni plan predviđa značajne investicije u obnovljivu energiju u zemljama članicama EU, Hrvatska će i u ovom pogledu biti zanimljiva Kini.

Kako Kina postaje vodeće emitivno tržište u globalnom turizmu, kineski turisti će biti sve značajnija komponentna hrvatske turističke industrije, čemu će doprinijeti Memorandum o suradnji na području posebnih oblika turizma kojeg su kinesko i hrvatsko Ministarstvo turizma potpisali u povodu spomenutog summita 16+1 u travnju 2019. godine.

Suradnja Hrvatske i Kine nastavit će se razvijati i na području visokih tehnologija i telekomunikacija, budući da EU nije, poput SAD-a, zatvorio vrata kineskim tehnološkim divovima poput tvrtke Huawei.

Utjecaj američkih izbora
Hrvatska i Kina imaju veliki potencijal za daljnji razvoj suradnje, prvenstveno na području prometne infrastrukture, energetike i turizma. Ova suradnja upravo je uoči krize izazvane pandemijom bolesti Covid-19 dobila veliki zamah. Zahvaljujući članstvu u EU, Hrvatska ima značajan instrument za lakše prevladavanje nadolazeće globalne recesije u odnosu na globalnu krizu prije dvanaest godine. U prevladavanju gospodarskih izazova i suradnja s Kinom imat će određenu ulogu.

Usto, Kina ni nakon krize neće odustati od jačanja svojeg utjecaja u svijetu i Europi, između ostalog i pomoću inicijative Pojas i put. Hrvatska ima značajno mjesto u kineskim inicijativama, poput formata 16+1, i zbog svog strateškog položaja zemlje poveznice između Mediterana, središnje Europe i zapadnog Balkana.

Što će nam donijeti budućnost u odnosima između Kine i Europske unije? Jedno od najvećih pitanja s kojima se sada susrećemo jest je li oštar pristup pekinške diplomacije Europi očajna kratkotrajna reakcija kao odgovor na pandemiju ili je to početak “nove normalne situacije”.

Čak i ako se pretpostavi da bi se pristup Pekinga mogao promijeniti, njegovi interes i ciljevi u Europi neće, što znači da će u oba slučaja to biti duga bitka. Ne treba smetnuti s uma niti mogući reizbor Donalda Trumpa, a njegov eventualni drugi mandat mogao bi donijeti još radikalniji pristup Kini što bi onda u određenoj mjeri moglo približiti Kinu i EU kao “prijatelje u nevolji”.

Komentirajte prvi

New Report

Close