Udio američkog dolara u globalnim deviznim pričuvama dosegao je vrhunac 2001. godine i od tada opada. No, iako se očekuje da će se ovaj trend nastaviti, napreduje vrlo sporo, što znači da će dolar zadržati svoju relativnu dominaciju – a Globalni jug će i dalje trpjeti posljedice američke politike – još godinama.

Trenutno ne postoji jednostavna alternativa dolaru. Da bi valuta stekla status pričuvne, općenito mora biti slobodno konvertibilna, s tečajem koji određuje tržište. Štoviše, država izdavateljica obično mora imati veliko gospodarstvo, opsežne međunarodne trgovinske veze, duboka i likvidna financijska tržišta i stabilne makroekonomske uvjete i politike.

Ta zemlja izdavatelj pričuvne valute također bi trebala biti spremna održavati postojane fiskalne i tekuće deficite tekućeg računa platne bilance kako bi osigurala dovoljnu likvidnost, čak i dok sve veći dvostruki deficiti mogu narušiti povjerenje u njezino gospodarstvo (tzv. Trifinova dilema). Po svim tim kriterijima, Sjedinjene Države i dalje postižu iznimno dobre rezultate.

Strateški imperativ

No, ovisnost o sustavu utemeljenom na dolaru nosi značajne rizike za zemlje Globalnog juga. Budući da su te zemlje snažno izložene šokovima koji potječu iz SAD-a, te zemlje često moraju usklađivati svoje monetarne politike s američkom kako bi održale stabilnost valute i upravljale dugovima denominiranim u dolarima.

Štoviše, kada dolar ojača, uvoz denominiran u dolarima, poput nafte, postaje skuplji, što potiče inflaciju i otežava makroekonomsko upravljanje. Ako se nametnu sankcije međunarodnom platnom sustavu denominiranom u dolarima, narušava se sposobnost gospodarstava u razvoju da sudjeluju u prekograničnoj trgovini i financiranju. Naposljetku, dominacija američkog dolara koči razvoj dubokih i likvidnih međunarodnih tržišta kapitala za valute gospodarstava u razvoju.

Diversifikacija od dolara stoga je strateški imperativ za mnoge zemlje. Pitanje je kako to postići. S obzirom na to da nadmoć dolara uglavnom proizlazi iz njegove uporabe u međunarodnim transakcijama, jedna očita mjera bila bi promicanje korištenja lokalnih valuta u međunarodnoj trgovini, primjerice putem bilateralnih trgovinskih sporazuma.

Mnoga gospodarstva u razvoju i u nastajanju već to čine, osobito kada je riječ o energiji. Indija je započela namiru trgovine u rupijima s Iranom, Rusijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Kina i Saudijska Arabija kreću se prema sličnim dogovorima. Argentina i Brazil počeli su razgovarati o uspostavljanju zajedničke valute, što bi moglo znatno pridonijeti odmaku od dolara, iako bi se to moralo proširiti kako bi uključilo sve glavne trgovinske partnere na globalnom jugu.

promo

Triglav osiguranje u 2025. ostvarilo stabilno poslovanje, značajan rast premije iznad tržišnog rasta te nastavlja s digitalnim inovacijama

Odnosi s javnošću

“Nema prečaca, pa čak ni uz AI alate. Ulaganje u ljude i dalje je najbolja investicija”

Očekuje se da će digitalne valute središnjih banaka ojačati takve napore. Indijska središnja banka navodno je predložila stavljanje interoperabilnosti digitalnih valuta na dnevni red ovogodišnjeg summita BRICS-a. Ako se uspješno provede, povezivanje digitalnih valuta, zajedno s povećanom trgovinom u lokalnim valutama, moglo bi značajno smanjiti teret vanjskog duga, sniziti troškove prekogranične trgovine i učiniti uvoz pristupačnijim.

U međuvremenu, velika gospodarstva u usponu, poput Brazila, Kine i Indije, trebala bi raditi na povećanju udjela svojih valuta u međunarodnim rezervama. Pred njima je još dug put: kineski renminbi trenutačno čini manje od dva posto globalnih deviznih rezervi, a brazilski real i indijska rupija sudjeluju s još manjim udjelom.

Ipak, nekoliko ključnih koraka – osobito daljnje otvaranje kapitalnih računa i razvoj dubljih i likvidnijih financijskih tržišta – mogli bi znatno ubrzati napredak. Uključivanje ovih valuta u globalne indekse obveznica također bi povećalo njihovu međunarodnu privlačnost i korisnost kao rezervne imovine.

Sigurnosna mreža

Treći korak koji bi zemlje u razvoju trebale poduzeti kako bi smanjile izloženost američkom dolaru jest povećanje zaliha zlata. Dok su pričuvne valute izložene rizicima makroekonomske politike, inflacijskim pritiscima i geopolitičkoj nestabilnosti, zlato pruža pouzdanu zaštitu od vanjske inflacije i deprecijacije valute i ne nosi kreditni rizik, što ga čini ključnim “sigurnim utočištem” tijekom geopolitičkih kriza. Iako su pričuvne valute likvidnije i mogu donositi kamate, povećanje zlatnih zaliha ima strateškog smisla.

Ovaj je proces već u tijeku: od 2008. godine središnje banke, uključujući one na Globalnom jugu, dosljedni su neto kupci zlata. Kina je povećala svoje zalihe zlata sa 600 tona u 2008. na 2306 tona prošle godine, Indija s 358 na 880 tona, a Brazil s 34 na 172 tone. Ipak, od prošle godine zlato je i dalje imalo mali udio u pričuvama tih zemalja – 7,2 posto u Brazilu, 8,5 posto u Kini i 16 posto u Indiji.

Bilateralni sporazumi o valutnim swapovima (razmjeni) još su jedna dobra opcija. Takvi aranžmani djeluju kao financijska sigurnosna mreža, štiteći od neočekivanih naglih zastoja i naglih odljeva kapitala i smanjujući potrebu zemlje za akumulacijom golemih deviznih pričuva. Ali vrlo ih malo zemalja u razvoju trenutno ima.

Konačno, zemlje Globalnog juga trebale bi raditi na razvoju regionalnih platnih sustava, koji bi im omogućili zaobilaženje dolarskih kanala i SWIFT sustava za prekogranične transakcije. Ovo je još jedno područje u kojem su napori već u tijeku, a kineski CIPS (Prekogranični sustav međubankarskih plaćanja) jedan je od primjera.

Iako američki dolar neće zauvijek zadržati svoj dominantni status, zemlje Globalnog juga ne mogu si priuštiti čekanje da ta dominacija prođe. Strateškim pristupom mogu smanjiti svoju ovisnost o dolaru, čime će ublažiti povezane rizike i potaknuti uravnoteženiji i otporniji globalni financijski krajolik.

© Project Syndicate, 2026.