Kada je američki predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost prošlog siječnja, većina ekonomista bojala se što bi se dogodilo kad bi povećao carine. Očekivalo se da će, usporedno s podizanjem cijena dobara široke potrošnje i ulaznih elemenata u proizvodnji uslijed novih carina, što utječe na kućanstva i poduzeća redom, uslijediti nagli rast inflacije i pad realnih prihoda. To bi bio šok u opskrbi, pa bi američke Federalne rezerve bile prilično nemoćne da ga suzbiju.

Trump je podigao carine na šokantne razine, kršeći međunarodne sporazume i sabotirajući često isticanu predanost Republikanske stranke slobodnoj trgovini. Što se tiče ozbiljnosti i disruptivnosti, Trumpove carine za 2025. daleko su nadilazile već štetne carine iz njegovog prvog mandata, pa čak i zloglasni Smooth-Hawleyjev zakon o carinama iz 1930.

Prema nestranačkom istraživačkom centru Budget Lab at Yale, prosječna efektivna carinska stopa na američki uvoz ove godine porasla je s 2 posto na 18 posto, što je najviša razina od 1930-ih. Tu je i neizvjesnost uzrokovana čestim i neobjašnjivim promjenama politika, pa su se veliki štetni učinci na inflaciju, zapošljavanje i realne dohotke činili gotovo neizbježnima.

Izuzeća od carina

No, stvari nisu ispale kako se očekivalo. Moguće je da inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC) uopće nije porasla: najnovija objavljena stopa, za 12 mjeseci zaključno u studenom, iznosi 2,7 posto, što je ista razina kao u završnim mjesecima 2024. (naravno, razina cijena je viša, suprotno Trumpovim tvrdnjama). Stopa nezaposlenosti porasla je samo neznatno, s 4,1 posto krajem 2024. na 4,6 posto u studenom. Gospodarski rast vjerojatno je usporio prema kraju godine, ali situacija ostaje nejasna jer je blokada američke vlade odgodila prikupljanje podataka.

U svakom slučaju, s priličnom se sigurnošću može reći da je ekonomska šteta nastala tijekom Trumpove prve godine povratka na dužnost manja nego što se predviđalo. Postoje četiri razloga zašto su najveći učinci njegovih carina bili ograničeni ili odgođeni u 2025.

Prvo, američke ekonomske statistike neobično su osjetljive na probleme s mjerenjem zbog blokade vlade, koja je trajala od 1. listopada do 12. studenog. Neki podaci o inflaciji mjerenoj nacionalnim indeksom potrošačkih cijena nedostaju jer Ured za statistiku rada nije mogao prikupljati podatke kao i obično, osobito za listopad. Čak i u studenom postoji razlog za sumnju da je stopa povećanja cijena stanovanja bila jednaka nuli, kako je objavljeno. Ako je to točno, to bi snizilo ukupnu procjenu inflacije mjerene nacionalnim indeksom potrošačkih cijena. Objave podataka o BDP-u Ureda za ekonomsku analizu (BEA) znatno kasne, budući da je objava podataka o BDP-u za treće tromjesečje odgođena.

Drugi razlog zašto smo vidjeli manje štete od Trumpovih carina od očekivanog jest taj što mnoge od najviših carina još nisu u potpunosti na snazi. Trump je više puta odgađao neke carine. Druge je ukinuo 14. studenog jer su podizale cijene namirnica. Štoviše, Trump je uveo velika izuzeća od carina za neke zemlje. Primjerice, integrirana sjevernoamerička automobilska industrija bila bi uništena da nije 6. ožujka odlučio izuzeti robu iz Meksika i Kanade od poreza od 25 posto koji je stupio na snagu dva dana prije toga. Roba iz tih zemalja sada nije podložna carini ako se uvozi prema Sporazumu o slobodnoj trgovini između SAD-a, Meksika i Kanade.

Edukacijski centar

JGL lansirao vlastiti edukacijski model – prvi polaznici već rade u proizvodnji

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

To je ublažavanje bilo očekivano. Američko gospodarstvo enormno bi stradalo da je Trump u potpunosti proveo carine koje je najavio, a kamoli one kojima je prijetio, pa nije bilo vjerojatno da će nastaviti s najgorima od njih. Trump redovito zauzima ekstremne pregovaračke pozicije, a zatim se povuče kad izvrši pritisak, čak i ako nije dobio ono što je tražio od druge strane. Zapravo, pretpostavka investitora da “Trump se uvijek ustrtari,” na engleskom poznata kao TACO, postala je predmetom ismijavanja. Ali kad luđak zaprijeti armagedonom, nepromišljeno je poticati ga da to i ostvari. Carine koje je Trump uveo ipak su vrlo visoke.

No to ne znači da su ekonomisti potpuno pogriješili u svojim predviđanjima. S dobrim se razlozima može vjerovati da su mnogi negativni učinci Trumpovih carina jednostavno odgođeni i da bismo trebali očekivati da će se pojaviti 2026. godine.

To nas dovodi do treće točke: čim je Trump izabran u studenom 2024., tvrtke su počele ubrzano uvoziti kako bi akumulirale zalihe robe, posebno zlata iz Švicarske i lijekova za mršavljenje iz Irske, prije uvođenja očekivanih carina. Nepristran istraživački projekt sa Sveučilišta u Pennsylvaniji – Penn Wharton Budget Model – procjenjuje da je ova strategija američkim uvoznicima uštedjela do 6,5 milijardi dolara, što je ekvivalentno 13,1% novog carinskog zakona, do svibnja 2025.

Nakon što su carine stupile na snagu, većina trgovaca još uvijek nije podizala cijene jer nisu iscrpili zalihe prije uvođenja carina. To je uobičajena praksa među trgovcima, iako bi ekonomist mogao reći da se time krši načelo maksimizacije profita. Čak i danas, mnogi uvoznici još uvijek nisu u potpunosti prenijeli dodatne troškove na svoje kupce.

Zapravo, i to je posljednja i najvažnija točka, uvoznici i dalje preuzimaju velik dio povećanja troškova, čak i nakon što su iscrpili zalihe prije uvođenja carine. Koristeći se podacima u stvarnom vremenu od velikih američkih trgovaca, Alberto Cavallo i njegovi koautori otkrivaju da cijene robe koja podliježe novim carinama, kako uvoznih proizvoda, tako i njihovih američkih zamjena, rastu od travnja.

Sami preuzeli troškove

Povećanje, koje je na maloprodajnoj razini iznosilo oko 5,4 posto, bilo je dovoljno da stopa inflacije u ukupnoj potrošačkoj košarici poraste za 0,7 postotnih bodova iznad onoga što bi inače bila. No, to predstavlja mali dio troškova koji bi se potencijalno mogli prebaciti, prema trenutačnim razinama carina.

Naravno, cijene koje uvoznici plaćaju rastu proporcionalno carinama, suprotno Trumpovim tvrdnjama da strani izvoznici pokrivaju troškove carina snižavanjem svojih cijena. Američke tvrtke preuzimaju troškove, baš kao što to obično čine kada vrijednost dolara pada. To dijelom odražava činjenicu da nemaju pojma koliko će carine još trajati. Trump bi se mogao predomisliti, ili će možda Vrhovni sud odlučiti poštovati zakon i poništiti ih. Ova neizvjesnost također pomaže objasniti zašto su mnoge pogođene tvrtke dosad odustale od otpuštanja radnika.

No tvrtke neće dopustiti da carine neograničeno smanjuju njihove profitne marže. Pod pretpostavkom da carine ostanu, SAD može očekivati daljnja povećanja cijena i pritisak na smanjenje realnih prihoda u 2026. godini.

© Project Syndicate, 2026.