“Radnik poginuo, šefovi u zatvoru”, naslov je koji je prije desetak dana izašao u crnoj kronici dnevnih novina. Dr. Svjetlanu Šokčević, autoricu nedavno objavljene knjige “Industrijska demokracija i zaštita na radu”, pitali smo je li česta praksa da šefovi završe u zatvoru zbog smrti radnika na radnome mjestu jer takvi slučajevi u javnosti nisu previše eksponirani.
pravni uvjeti “Naš pravni poredak osigurao je uvjete za utvrđivanje odgovornosti poslodavaca, i to prekršajne, kaznene te odgovornosti za štetu koju radnik pretrpi na radu. O tomu da poslodavci odgovaraju zbog neprovođenja mjera zaštite na radu ne bi trebalo dvojiti. No u praksi nedostaje informiranje šire javnosti o ishodima postupaka protiv poslodavaca i informacije uglavnom ostaju u okvirima stručne javnosti.Bilo bi korisno znati još, primjerice, protiv koliko poslodavaca su Zavodi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje uspjeli sa zahtjevima za naknadu štete koja je njima prouzročena zato što poslodavci nisu proveli mjere zaštite na radu, a posljedice su bile ozljeda, bolest, invalidnost ili smrt radnika (osiguranika). Naknadu osim njih i samog radnika koji strada na radu mogu potraživati i radniku bliske osobe. Ipak, uza sve to, ne isključujem potrebu raspraviti u stručnim krugovima odgovaraju li poslodavci dovoljno u odnosu na težinu posljedica koje uzrokuje njihov neodgovoran odnos prema obvezi da osiguraju radnicima sigurne i zdrave radne uvjete”, obrazložila je naša sugovornica.

U knjizi “Industrijska demokracija i zaštita na radu” autorica objašnjava koliko će europeizacija industrijskih odnosa i zaštite na radu biti zahtjevna za aktere ovih odnosa u Hrvatskoj, kao i za poslodavce koji će morati provoditi zaštitu prema europskim zahtjevima. Dr. Šokčević kaže: “ Ne mali broj poslodavaca još se spotiče o osnove sigurnosti i nažalost ima ih koji radnike poimaju kao repromaterijal, a ne kao ljude”. Autorica nadalje daje rezultate istraživanja o socijalnom dijalogu i radničkoj participaciji u odlučivanju o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu. Dijalog radničke i poslodavačke strane, dopunjen sudjelovanjem specijalista medicine rada i inspektora rada za zaštitu na radu, uočljivo unapređuje prevenciju profesionalnih rizika. Unapređenje se manifestira smanjenjem broja ozljeda i bolesti, skraćenjem ili izostankom bolovanja, smanjenjem troškova i slično.
neosvjeŠteni sindikati U nas za razliku od razvijenih država, tumači dr. Šokčević, vlada izrazita sindikalna suzdržanost. “Nisam sigurna da bi sindikati u Hrvatskoj mogli parirati španjolskim koji su zbog nedjelotvornog sustava prevencije profesionalnih rizika organizirali štrajkove. Koliko bi članova skupili naši sindikati na prosvjed usmjeren smanjenju ozljeda i bolesti na radu?”, pita se Šokčević te poručuje: “U Hrvatskoj je nedostatna kultura socijalnog dijaloga i radničke participacije. Europa će se posvađati zbog plaća ili radnog vremena, ali neće licitirati sa životima i zdravljem radnika, odnosno ako to učini, iskusit će sindikalnu žaoku”.

Životopis

Svjetlana Šokčević rođena je u Zagrebu gdje je diplomirala na Pravnom fakultetu 1979. godine. U 2004. odobrena joj je tema doktorske disertacije koju je obranila u travnju 2006. Bio je to prvi doktorat o sindikalnim krugovima u Hrvatskoj i jedan od rijetkih iz područja zaštite na radu. Nakladnik TIM press izdao joj je nedavno knjigu “Industrijska demokracija i zaštita na radu” proizašlu iz doktorskog rada.
Krajem 1995. zaposlila se u Sindikatu tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske, a od 2000. radi i na Visokoj školi za sigurnost s pravom javnosti Zagreb i predaje na specijalističkom studiju Kvaliteta rada. Da je riječ o uspješnoj autorici, svjedoči tridesetak objavljenih radova od doktorske disertacije, znanstvenih i stručnih članaka do priručnika.
Bila je i član radne skupine za izradu Zakona o zaštiti na radu iz 1996. i triput je nagrađena priznanjem studenata Visoke škole za sigurnost za najbolju nastavnicu na prvoj godini studija. Surađuje i s Hrvatskim helsinškim odborom za ljudska prava.