Priča o Mati Rimcu ne počinje u blještavilu svjetskih sajmova automobila, već u sjeni ratnih zbivanja. Rođen 1988. u Livnu, s obitelji se kao trogodišnjak seli u Njemačku, bježeći od rata koji je zahvatio njegov rodni kraj. Povratak u Hrvatsku deset godina kasnije, u Samobor, bio je novi početak, ali i izazov. Zbog bosanskog naglaska bio je meta zadirkivanja vršnjaka i, kako sam priznaje, nije bio odličan učenik. No, dok su drugi ispunjavali školske obveze, on je u roditeljskoj garaži provodio sate i sate, uronjen u svijet elektronike i automobila. Ključnu ulogu u njegovu životu odigrao je srednjoškolski profesor Ivan Vlainić, koji je prepoznao njegov talent i nagovorio ga da se prijavi na natjecanje iz elektronike. Pobjeda na lokalnoj, a zatim i državnoj razini, lansirala ga je na svjetska natjecanja i dala mu samopouzdanje koje će mu kasnije oblikovati sudbinu. Već sa 17 godina imao je dva prijavljena patenta.

Komercijalna usluga

Verne u Zagrebu pokrenuo prvu komercijalnu robotaksi uslugu u Europi

Pravi preokret dogodio se kada je s 18 godina kupio stari BMW E30 iz 1984., popularnu “kockicu”, s jednim ciljem – utrkivanje. No, nakon samo dvije utrke, benzinski motor je eksplodirao. Umjesto da odustane, Rimac je donio odluku koja će ga definirati. Inspiriran svojim idolom Nikolom Teslom, odlučio je u garaži pretvoriti uništeni BMW u električni trkaći automobil. U to vrijeme električni su automobili bili rijetkost, a oni koji su ih proizvodili, kako je rekao, “mrzili su aute”. Njegova pojava na stazi isprva je izazivala podsmijeh. Konkurenti i publika pitali su ga što radi s “perilicom rublja na trkalištu”. No, poruga je utihnula kada je počeo pobjeđivati. Nakon sedam velikih prerada, u kojima je gotovo svaka komponenta zamijenjena njegovim izumima, zeleni BMW postao je poznat kao “Green Monster” i počeo je rušiti svjetske rekorde, dokazavši da električna vozila mogu biti ne samo ekološka, već i brutalno brza.

Taj uspjeh dao mu je vjetar u leđa za osnivanje vlastite tvrtke. Rimac Automobili osnovani su 2009. godine, kada je imao samo 21 godinu, bez kapitala, iskustva i u državi bez ikakve automobilske industrije. Prvi zaposlenici stigli su tek 2011. godine. Izazovi su bili golemi; jedan profesor sa strojarstva rekao mu je da je nemoguće proizvesti automobil u Hrvatskoj i da bi trebao odustati. Tvrtka je neprestano bila na rubu bankrota, a u jednom trenutku ostali su i bez struje zbog neplaćenih računa. Spas je stigao u obliku ponude investitora iz Abu Dhabija, koji su nakon predstavljanja prvih nacrta za Concept_One htjeli kupiti dva automobila. No, uvjet je bio da se cijela tvrtka preseli na Bliski istok. Rimac je to odbio, izgubivši jedinog investitora. Godinama kasnije, izjavio je: “Bila je to najbolja stvar koju sam ikad napravio”.

Ostavši bez novca, tvrtka je preživljavala tako što je razvijala i proizvodila komponente za druge proizvođače. Dok su u tajnosti radili na svom superautomobilu, tim iz Svete Nedelje proizvodio je baterijske sustave, pogonske sklopove i drugu tehnologiju za etablirane marke poput Aston Martina, Koenigsegga i Jaguara. Taj poslovni model, u kojem vlastitim hiperautomobilima demonstriraju tehnologiju koju zatim prodaju drugima, pokazao se kao dobitna formula. Uspjeli su izgraditi reputaciju, privući talentirane inženjere iz cijelog svijeta i, naposljetku, osigurati ključne investicije. Prvi je uložio Porsche 2017. godine, a slijedili su Hyundai i Kia. Od tima od šest ljudi koji su radili u garaži, tvrtka je narasla na više od dvije i pol tisuće zaposlenika iz preko 50 zemalja.

Uspon do vrha: Bugatti i status legende

Vrhunac Rimčevog uspona dogodio se 2021. godine, kada je Volkswagen grupa donijela povijesnu odluku. Svoj najprestižniji i 114 godina star brend, Bugatti, predala je u ruke hrvatskoj tvrtki, formirajući zajedničku tvrtku Bugatti Rimac. Tim potezom mladić iz Livna postao je čelnik jedne od najlegendarnijih automobilskih marki na svijetu. Njegov drugi model, Nevera, električni hiperautomobil s gotovo 2000 konjskih snaga, postao je simbol tehnološke dominacije, srušivši 23 svjetska rekorda u jednom danu. Danas se njegovo bogatstvo procjenjuje na oko 2,3 milijarde eura, što ga čini jednim od najbogatijih Hrvata.

Unatoč nevjerojatnom uspjehu, Rimac je ostao skroman i svjestan puta koji je prošao. “Šanse za uspjeh cijelo su vrijeme bile blizu nule”, priznao je jednom prilikom. Sebe opisuje kao radoholičara koji nema puno vremena za opuštanje, a njegova je vizija uvijek bila veća od samih automobila. Njegov cilj nije bio samo stvoriti tvrtku, već i cijeli ekosustav u Hrvatskoj. To dokazuje i izgradnjom velebnog kampusa u Kerestincu, jednog od najvećih istraživačko-razvojnih centara u Europi, koji uključuje testnu stazu, urede, proizvodnju, pa čak i vrtić za djecu zaposlenika.

Pogled u budućnost

Iako je njegovo ime sinonim za najbrže automobile na svijetu, Rimac gleda dalje od elektrifikacije. Vjeruje da je sljedeća velika revolucija autonomna vožnja koja će prekinuti stoljetnu vezu između vožnje i vlasništva nad automobilom. Njegova tvrtka Verne (ranije Project 3 Mobility) razvija mrežu potpuno autonomnih robotaksija koje planira lansirati u Zagrebu 2026. godine. Smatra da je današnji model, u kojem automobili 95 posto vremena stoje parkirani i zauzimaju prostor, “fundamentalno pogrešan”. Njegov put od ismijavanja do vrha svjetske industrije priča je o upornosti, viziji i nepokolebljivoj vjeri da je i naizgled nemoguće zapravo moguće.

_{* uz korištenje AI-ja}

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište