Duboko ukorijenjene predrasude u društvu najveća su prepreka napredovanju žena u poslovnom svijetu, ali i politici. I u Hrvatskoj su žene pod takozvanim “staklenim stropom”. Društveni je to fenomen čiji je naziv prije 20 godina utemeljio Wall Street Journal, a podrazumijeva nevidljive i umjetne prepreke koje žene sprječavaju da dosegnu vrh hijerarhijske ljestvice u tvrtkama.

I 50 posto manja plaća
Ujedno da za isto radno mjesto, obveze i odgovornosti budu plaćene kao i muškarci. U našoj su državi žene gotovo 20 posto manje plaćene od muških kolega za isti rad i razinu odgovornosti. Tek 6 posto žena na rukovodećim je pozicijama u stotinu najvećih hrvatskih tvrtki, u nadzornim odborima ima ih tek 20 posto, a tri puta manje od muškaraca bavi se privatnim poduzetništvom. S godinama im se smanjuje plaća, a spolna diskriminacija raste. U odnosu na muškarce, najslabije su plaćene ako rade kao inženjerke – za 56,1 posto manje su plaćene od inženjera. Jedino zanimanje u kojem žene zarađuju više od muškaraca u Hrvatskoj je administrativna tajnica. Najveća razlika u muško/ženskoj plaći je u sektoru poslovnog savjetovanja i ispitivanja tržišta – čak 44,7 posto. U stranim institucijama muškarci imaju 29,8 posto višu plaću od žena, dok je najmanja razlika u tvrtkama u pretežno državnom vlasništvu – 8,8 posto. Žene su potplaćene i u menadžmentu u kojem razlika u plaćama doseže i 26 posto.Diskriminirajuće podatke pokazalo je istraživanje portala MojPosao provedeno na uzorku većem od 9000 ispitanika i 150 različitih radnih mjesta. Prezentirano je prošloga tjedna na okruglom stolu “Žene na rukovodećim pozicijama i pojam staklenog stropa”, u organizaciji portala MojPosao i HUP-a. Menadžerice i političarke iznosile su svoja viđenja o podzastupljenosti žena u gospodarstvu, ali i politici. “Bilo bi dobro da se žene više udružuju u neformalne mreže u pokušaju ostvarivanja svojih ciljeva, kao što to čine muškarci. Žene su marljivije i imaju veći osjećaj za rizik”, poručuje Jasna Ludviger, članica Uprave Ingre, kojoj je trebalo 15 godina do dolaska na sadašnju poziciju tvrtke gdje radi 35 godina. Vjeruje kako bi taj rok bio kraći da je muškoga spola. Članica Uprave Agrokora Ljerka Puljić veli, pak, kako žene posjeduju osobine kojima mogu doći vrlo visoko u poslu, no nedostaje im želja za vodstvom. “Žene ne bi trebale odustati od borbe u muškom svijetu, muškim načinom, za pozicije koje su prvenstveno namijenjene muškarcima”, kaže Puljić. Na skupu su uspješne žene zaključile kako je jedan od ograničavajućih faktora za napredovanje žena u postojećim uvjetima obitelj i odgoj djece jer im u tome ni država ni tvrtke ne izlaze u susret.

Priče prije izbora
Društveni tradicionalizam isključuje ambicije za napretkom u poslu. Pozivaju vladu, nevladine udruge, gospodarske subjekte da se aktivnije uključe u rješavanje ove problematike. Ni u političkom životu nije ništa bolje. “Podzastupljenost žena u politici u Europi smatra se simptomom nezdrave demokracije i krize političkog predstavništva. U Hrvatskoj se ovo pitanje aktualizira otprilike svake dvije godine, uoči državnih ili lokalnih izbora, priča potraje mjesec-dva i sve se utiša i zaboravi”, upozorava Gordana Sobol, predsjednica Saborskog odbora za ravnopravnost spolova.

U SAD-u tek 8 posto top-menadžerica
Pod “staklenim stropom” nalaze se i žene razvijenijih država. U SAD-u je prošle godine na visokim menadžerskim pozicijama bilo tek 8 posto žena, a u toj zemlji zarađuju 72 posto plaće muških kolega na istim položajima. Među 25 najbolje plaćenih CEO u Europi nema niti jedne žene, a u EU žene bilježe višu stopu nezaposlenosti i niže plaće u odnosu na muškarce. Tek 17 posto država u svijetu ima više od 30 posto žena u parlamentu, a 4 posto imaju ženu-predsjednicu vlade ili države. Žene na margini i politike

Žene na margini i politike
U razdoblju od 2000. do 2003. godine usvojena je Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova, formiran vladin Ured za ravnopravnost spolova, te Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Sa 19,7 posto žena u Saboru i 11 posto u lokalnim tijelima, G. Sobol naglašava kako je Hrvatska otišla korak unazad sa zastupljenošću žena u politici. U saborskim odborima koji pokrivaju proračun i financije i gospodarstvo udio žena kreće se od 8 do 15 posto. Najdrastičniji primjer shvaćanja žene u politici je Saborski odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost gdje nema niti jedne žene. U Europskom parlamentu, primjerice, od 732 mandata ženama pripada 226 ili 30,8 posto.