U HUP novostima pravni će tim HUP-a iz broja u broj odgovarati na različite pravne te druge upite svojih članica, ali i drugih hrvatskih poduzeća. Za neka pitanja na koja pravni tim ne bude imao odgovor potražit će savjete kod odgovarajućih državnih tijela ili stručnjaka. Svoje upite možete slati e-poštom na admira.ribicic@hup.hr, odnosno faks-uređajem na broj 01/4897-556.

Sezonski rad u poljoprivredi
Sukladno Zakonu o poticanju zapošljavanja (NN 57/12 i 120/12) kao sezonski radnik u poljoprivredi može raditi svaka fizička osoba koja je nezaposlena, korisnik mirovine ili tražitelj zaposlenja koji na temelju ugovora obavlja privremene, odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi. Poslodavci koji mogu zapošljavati na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi su fizičke ili pravne osobe koje obavljaju registriranu poljoprivrednu djelatnost ili fizičke osobe nositelji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Privremeni, odnosno povremeni sezonski poslovi u poljoprivredi mogu biti na području bilinogojstva, stočarstva i ribarstva. Tipski ugovor (određen je oblik i sadržaj ugovora i ugovorne strane ih ne mogu mijenjati dogovorom i vrijedi za određenu kalendarsku godinu) se sklapa prije početka rada  za svaki radni dan predajom i prihvatom vrijednosnog kupona te njegovim evidentiranjem na propisanoj tiskanici ugovora. Poslodavac kupnjom vrijednosnog kupona unaprijed plaća obvezne doprinose za obvezno osiguranje na dnevnu osnovicu, a na vrijednosnom kuponu bit će naznačen iznos plaćenog dnevnog doprinosa. Rad sezonskog radnika u poljoprivredi može trajati najduže devedeset dana tijekom kalendarske godine i ne mora biti u neprekidnom trajanju, te je nebitno da li se rad obavljao kod jednog ili više poslodavaca.
Ivan Sarić, dipl.iur., pravni savjetnik

Pravo na otpremninu u slučaju ozljede na radu
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad već dobije osobno uvjetovan otkaz također ima pravo na otpremninu i to sukladno Zakonu o radu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripao. Prema tome, minimalna otpremnina bila bi  u visini dvije trećine prosječne mjesečne bruto plaće koju je radnik ostvario u tri  mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. Maksimalni iznos otpremnine, ako nije drugačije uređeno kolektivni ugovorom ili drugim aktom poslodavca, iznosi dvanaest mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu nema radnik koji nakon završenog liječenja ili oporavka odbije, neopravdano, posao koji mu ponudi poslodavac. Što se tiče poreznog statusa otpremnine zbog ozljede na radu, ona je  sukladno Pravilniku o porezu na dohodak neoporeziva do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Radom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako se, prema odredbama Zakona o radu, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenosi na novog poslodavca. Međutim, ukoliko  radnik nakon ozljede na radu prihvati drugi posao kod poslodavca, a zatim nakon nekog vremena poslodavac otkaže radniku ugovor o radu npr. zbog organizacijskih razloga, u tom slučaju radnik nema pravo na dvostruku otpremninu. Županijski sud u Koprivnici, Gž-937/00-2 od 28.9.2000. godine "zaposlenici koji su tijekom procesa rada pretrpjeli kakvu povredu na radu ili oboljeli od profesionalne bolesti pa su nakon završetka liječenja i oporavka vraćeni na rad, ali na drugo radno mjesto, ne ulazi u krug osoba kojima pripada pravo na dvostruku otpremninu.
Nataša Novaković, dipl.iur., pravni savjetnica

Godišnji odmor u dijelovima
Zakonom o radu (Narodne novine br. 149/09, 61/11) člankom 62. propisano je kako radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dva dijela. No, radnik se s poslodavcem može i drugačije dogovoriti odnosno radnik može godišnji odmor koristiti i u cijelosti odjednom ili u više navrata u ovisnosti od dogovora s poslodavcem. Ako se dogovore da radnik koristi godišnji odmor u dijelovima,  jedan dio u trajanju od dva tjedna  mora koristiti u kalendarskoj godini za koju je stekao pravo na korištenje godišnjeg odmora, pod uvjetom da je ostvario pravo na korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od dva tjedna. Dio od dva tjedna ne mora biti prvi u nizu, što znači da može prethodno i u više navrata koristi npr. dva dana, a tek onda dio od dva tjedna. 
Milica Jovanović, dipl.iur., pravna savjetnica