Važnost cjeloživotnog obrazovanja više ne treba dodatno isticati. Ulaganje u zanje danas je jednako toliko bitno kao i informatička pismenost ili poznavanje barem jednog stranog jezika. Ukoliko se prijavljujete za novi posao, a rubrika o edukaciju u životopisu nije poduža, potencijalni vas poslodavac neće ni uzeti u razmatranje.

U Hrvatskoj prema službenim podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa svega jedan posto građana sudjeluje u procesima cjeloživotnog obrazovanja. Najveći dio osoba u tim procesima su oni koji nadoknađuju činjenicu da nisu završili obavezno osnovno i srednje obrazovanje, te osobe koje svojim znanjima i vještinama više ne konkuriraju na tržištu rada. Iako oni prevladavaju u statistici, njihov broj stagnira, jer je sve više onih koji su zaposleni, i to na visokim i srednjim menadžerskim pozicijama, a koji sudjeluju u daljnoj naobrazbi. Za njih je poslovna edukacija pravilo, a ne iznimka. “U jednom općem kontekstu, poslovna edukacija je važna jer je poslovnost jedna složena, interdisciplinarna djelatnost, danas i multikulturalna s obzirom na intenzivne globalizacijske procese u svjetskom gospodarstvu, koja je izložena stalnim mjenama, inovacijama i dinamičnom razvoju, otvarajući prostor i potrebu za stjecanje novih i novih znanja i vještina. U kontekstu društvene zajednice, poslovno obrazovanje važno je jer društvo znanja, ili bolje rečeno društvo struka, neminovno uključuje i vrhunski obrazovane poslovne stručnjake koji jedini mogu uspješno kreirati i upravljati gospodarskim procesima unutar jedne društvene zajednice. Na kraju, na osobnoj razini, važno je jer se uspješna i dinamična poslovna karijera može graditi jedino na temelju solidnog poslovnog obrazovanja uz kontinuirano stjecanje novih znanja i vještina iz područja poslovnosti i poduzetnosti kao jedne izrazito dinamične struke vječnog traganja i nalaženja novih rješenja u svim područjima, kako društvenog tako i osobnog razvoja”, kaže Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća Verna. Ako ste diplomirali i želite nadograditi svoje obrazovanje najbolje je krenuti od MBA, odnosno poslijediplomskog studija kojega možete upisati na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Školarine za 30 studija u ponudi Ekonomije iznose 6000 eura, jedino “Poslovno upravljanje – MBA”, studij za kojim vlada i najveći interes, a kojeg vode dekan fakulteta prof.dr.sc. Darko Tipurić te prof.dr.sc. Tihomir Vranešević stoji 9500 eura.

Osim sveučilišta i privatne visokoškolske ustanove u svojoj ponudi imaju i MBA međunarodne programe. Od 2006. godine taj program uvršten je na Visoko učilište Vern u Zagrebu. Potencijalni magistri tako se na Vernu mogu educirati za magistra Poslovnog menadžmenta, Upravljanja poslovnih komunikacija, Računovodstva i financija te Menadžmenta održivog razvoja u turizmu. Svaki od tih programa traje pet semestara i ukupna je cijena 97.650 kuna. “Tek sada završava prva generacija Vernovih magistara, ali iz godinu u godinu bilježimo sve veći interes”, kaže Ivo Ivančić, glasnogovornik VERN-a. Među najpopularnijim MBA programima u regiji je slovenska Poslovna škola Bled koja, pored ostalih, ima tri MBA programa, “Executive” koji stoji između 23.000 za jednogodišnji program te 28.500 eura za dvogodišnji program. Fleksibilniji program “Presidents” MBA namijenjen iskusnim menadžerima na visokim funkcijamai stoji 34.000 eura.