Počinje faza ljeta koju nazivamo vrhunac turističke sezone. Mnogi ljudi nisu imali čestit dan odmora od Uskrsa pa čeznutljivo gledaju prema moru ili brdima da predahnu makar na desetak dana. Sam opis početne faze godišnjeg odmora ne zvuči obećavajuće, kao ni opuštajuće. Potom, kad se kroz vrevu i vrelinu putnici probiju do odredišta, dolaze na kušnju da u što kraće vrijeme sabiju što više turističkih aktivnosti: vide što više znamenitosti i obiđu što više okolnih izletišta, da im nitko ne može prigovoriti da nisu posjetu ljetovalištu iskoristili do maksimuma. Takva je strategija, međutim, suprotna samom pojmu odmora.“Tko odlazi na godišnji s dugačkim popisom stvari koje treba učiniti čini fatalnu pogrešku, jer će se se s putovanja vratiti iscrpljeniji no što je bio”, smatra austrijski psiholog Felix Polster, “Željeli ste danas obići luna park, romaničku crkvu ili glasoviti svjetionik, ali ste se kasno probudili i sad biste morali panično žuriti? Zaboravite na taj plan, bar za danas, i činite nešto doista opuštajuće. Praznici su zamišljeni kao predah od poslovnih ili školskih pritisaka, no mnogim ljudima nakon povratka trebaju novi praznici da bi se oporavili od stresa.”

Ne morate sve
Gdje god bili na ljetovanju, znajte da nije potrebno obići sva zanimljiva mjesta koja su navedena u brošurama. Logično će da će lokalni ugostitelji reklamirati gomilu sadržaja, no vi se niste dužni odazvati na promidžbu. Ostavite nešto i za iduću posjetu istoj lokaciji. Svaka aktivnost tijekom odmora koja zahtijeva striktno pridržavanje određenog rasporeda potencijalno je stresna i suprotna je ideji odmora.Osim ako ne pripadate onim ultradinamičnim pojedincima koji se ucrvaju nakon pola sata provedenog na miru, godišnji posvetite neobaveznim aktivnostima koje se obavljaju u sporom ritmu. Šetnje, čitanje knjige, listanje novina, pa i surfanje po prijenosniku preporučuju se više od stajanja u redu da biste ušli u znameniti muzej po kojemu je grad u kojem ljetujete slavan. “Svaki put kad zateknete vlastiti um ispražnjen od misli, znajte da se istinski odmarate”, tvrdi prof. Polster. Izbjegavanje stresa koji je svojstven samom ljetovanju samo je dio jamstva da ćete se dobro provesti. No, što je s poslovnim obavezama? Mnogo se psihologa, naročito ljeti, javlja s porukom radnoj snazi da nikako na odmor ne putuje s računalom, a da bi i mobitel bilo bolje ostaviti kod kuće. Ako ga već i nosite, vele, nemojte se javljati na pozive iz ureda ili od klijenata. Britanski stručnjak za zdravlje na radnom mjestu, Cary Cooper, čak je nazvao “glupima” radnike koji nose prijenosnik, pa čak i one koji provjeravaju elektronsku poštu s javnog Interneta. Međutim, takav stav o tehnologiji na godišnjem odmoru pokazuje golemo nepoznavanje modernog stila poslovanja i mogućnosti koje mobilna tehnologija nudi. “Istraživanja pokazuju da sve više radnika odustaje od potpunog isključivanja tijekom odmora da ne bi propustili neku važnu poruku ili poziv”, kaže profesor Cooper sa Sveučilišta u Lancasteru. “No, nošenje posla sa sobom na praznike može naškoditi odnosima s obitelji i prijateljima te čak uzrokovati raskid odnosa”, dodaje. “Ljudi misle da se praznici sastoje od kratkog napuštanja prebivališta i sunčanja, dok usput malo rade. To je glupo. Praznici služe za oporavljanje i za ponovno spajanje s obitelji, djecom, prijateljima. Ako je zaposlenik toliko glup da sa sobom nosi laptop i kaže poslodavcu da je na raspolaganju, sigurno će biti izrabljivan.”

Ne iskapčajte se potpuno
Ako je istina da “sve više radnika odustaje od isključivanja tijekom odmora”, za to postoje izvanredni razlozi. Prvo, konkurencija tjera ljude da ostanu povezani s poslom cijele godine i ne ispuštaju konce iz ruku ni na tren. Gubitak izvora prihoda, pa čak i sam strah od toga, veći je stres od provođenja godišnjeg odmora uz povremeno bacanje pogleda na poslovnu scenu. Drugo, tehnološke naprave kao što su ultraprijenosni kompjuteri, dlanovnici i pametni telefoni ne služe samo za posao.

Život ipak nije stao
Turist od njih može imati fantastične koristi. Mogućnost provjeravanja raspoloživosti smještaja, reda vožnje, termina kulturnih događanja, adresa trgovina i vremenske prognoze samo podiže kvalitetu odmora, a nipošto je ne narušava. Povrh svega, prigovori psihologa o potrebi potpune izolacije tijekom godišnjeg odmora primjenjivi su samo na dio radne snage, na ljude čije organizacije preko ljeta zaključavaju vrata ili one čiji privatni biznisi ne zahtijevaju kontinuiranu pozornost. A kad se vratite s odmora valja pripaziti da već tijekom prvih nekoliko dana ne zaboravite da ste na godišnjem uopće bili. Dok se početkom rujna radnici nevoljko vraćaju na posao, poslodavci strepe koliko će opasti produktivnost dok se osoblje prilagođava krutom ritmu i obavezama. Britansko istraživanje provedeno na 2000 radnika pokazalo je da ih se preko 30% užasava povratka na posao, a da ih 40% treba nekoliko dana uhodavanja za uklapanje u radnu rutinu. Najjači stres trpe oni čiji je radni dan vrlo zahtjevan i u čijoj radnoj sredini vlada buka i vreva. Osim samih obaveza kojima su izvrgnuti, povratnike muče troškovi koje su napravili na odmoru i tuga zbog udaljenosti idućeg dužeg odmora. “Kako ću izdržati do tada”, tipično je pitanje koje si postavljaju zaposlenici u prvim radnim danima.

Dobrodošlica
“Velike organizacije trpe prilično ozbiljan udarac zbog sporog uklapanja osoblja u radnu rutinu”, poručuje Simon Jones, direktor Investors in Peoplea.Za početak, psiholozi preporučuju nadređenima da zažele povratnicima dobrodošlicu i ublaže im tjeskobu koju mnogima izaziva povratak u radnu sredinu. Potom, potrebno je čim prije održati sastanke s osobljem. Radni sastanci olakšavaju ponovni ulazak u posao i pomaže ubacivanje u višu brzinu potrebnu za obavljanje zadataka. Nažalost, malo koji menadžer izražava dobrodošlicu povratnicima ili im bilo kako olakšava prilagodbu. Svaki se zaposlenik mora sa svojim stresom nositi sam. Prve korake koji olakšavaju povratak poslu potrebno je povući prije odlaska na odmor. Niste li uoči puta obavili sve što je bilo u vašoj moći, zaostaci će vas dočekati zajedno s novim obavezama. Ako niste pravovremeno obavijestili važne poslovne partnere koliko ćete biti odsutni, ništa ih neće spriječiti da vas zatrpaju obavijestima i zadacima za koje bi inače pričekali pogodniji trenutak. Dapače, poželjno je najaviti povratak dan-dva kasnije nakon stvarnog dana povratka, da biste imali više “fore” za mirniju prilagodbu.

Potrebe

Kriza diktira ponašanje
Zaposlenici koji rade za više naručitelja ili oni za koje ne postoji prikladna zamjena u njihovom poduzeću ne mogu si priuštiti oglušivanje na poslovne potrebe čak i usred godišnjeg odmora. Jer, u vrijeme kresanja broja zaposlenika u mnogim poduzećima, što mislite tko ima većih izgleda zadržati radno mjesto? Onaj koji je dovoljno fleksibilan da ostane u kontaktu s nadređenim i klijentelom makar bio na putu, ili onaj koji se autistično zatvara u sebe na 20 ili 30 dana zamišljajući da tijekom njihovog godišnjeg život staje?

Povratak na posao

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Odmor od odmora
Poželjno je ostaviti nekoliko dana između dolaska s puta i odlaska na posao. Najbolje je da to budu vikend i prva dva dana radnog tjedna. Subotu i nedjelju provedite u laganom raspakiranju i odite na izlet koji će produžiti praznične atmosfere, dok u ponedjeljak i utorak obavite ključne nabavke i platite zaostale račune. Ulijetanje u ured neposredno s puta nije ništa mudrije od dolaska na posao s lude cjelonočne zabave. Ako ste odmor proveli na putu, donesite na posao neki podsjetnik – suvenir, fotografiju ili glazbu koja vas je pratila za vrijeme odmora i koju ćete povezivati s tim danima radosti. Ti će vam predmeti stvoriti ugodnije radno ozračje i u tjeskobnim vam trenucima pomoći da uđete u spokojnije stanje duha. Ipak, pobrinite se da vaš podsjetnik bude prikladan za ured te da ne izaziva zavist ni sablazan.

Krenite korak po korak
Osim samih obaveza kojima su izvrgnuti, povratnike muče troškovi koje su napravili na odmoru i tuga zbog udaljenosti idućeg dužeg odmora. Posla se prihvaćajte korak po korak. Nemojte odmah prionuti na sve što ste propustili tijekom odsustva, osim ako niste izvrgnuti prisili nadređenog. Pozabavite se sa zadacima koji vam se prvi nađu pri ruci i popričajte s kolegama o aktualnim obavezama. Čim prije isplanirajte idući odmor, iako je njegov termin daleko i možda se neće ostvariti u skladu s planom. Istraživanja govore da iščekivanje novog odmora puni nadom i snagom za suočavanje s dužnostima. Što vizija idućeg putovanja bude konkretnija, to će i vaša nada biti snažnija i stvarnija.