Ukupno 4.335 ljudi je teško ozlijeđeno prošle godine u prometnim nesrećama i to liječenje mora platiti njihovo osiguranje. Liječenje takvih pacijenata na godišnjoj razini iznosi više od 200 milijuna kuna. HZZO uspije naplatiti oko 60 milijuna kuna, a godišnje se zbog toga vodi oko 2600 sudskih sporova. Ministar zdravstva Darko Milinović, je lani upravo navedenim podacima opravadavao novog Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojim se obrađuje i pitanje osiguranja od automobilske odgovornosti. Zakon je stupio na snagu početkom 2009. a početkom listopada stupio je na snagu Pravilnik o načinu plaćanja i izvješćivanja te postupku i ovlaštenju za nadzor obračunavanja i plaćanja prihoda po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti Kako nam je objasnila Mirjana Skledar voditeljica poslovnice Jadranskog osiguranja u Zaprešiću, društva za osiguranje dobila su novi Pravilnik kojim se uređuje način plaćanja i izvješćivanja Poreznoj upravi, te postupak i nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem prihoda dobivenih tom vrstom osiguranja.

Funkcionalna premija
Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (članak 53. stavak 2.), društva za osiguranje moraju izdvajati iznos u visini od 7 posto naplaćene funkcionalne premije osiguranja od automobilske odgovornosti kao iznos koji predstavlja naknadu prouzročene štete Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje koju su prouzročili vlasnici, odnosno korisnici osiguranog motornog vozila. Funkcionalna premija jest dio premije osiguranja namijenjen za naknadu šteta i isplatu ugovorenih iznosa te za preventivu.

Jedinstveni kriteriji
Inače za osiguravateljske kuće jedno od glavnih pitanja je kako doći do jedinstvenih kriterija za utvrđivanje tzv neimovinskih šteta. O važnosti teme svjedoči i činjernica da je ljetos održano nekoliko svajetovanja o “Pravno medicinskom okviru naknade neimovinske štete” na kojima je sudjelovalo više od 400 stručnjaka, u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje i Inženjerskog biroa Zagreb. Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranja ističe “Mi ovdje tražimo jedino da se uvede određeni red i disciplina u naknadu neimovinske štete. Svaki oštećenik, koji nam je uvijek na prvom mjestu, ima pravo na naknadu svoje štete, ali isto tako smatramo da se korektivi i vrednovanje neimovinske štete moraju jednoznačno utvrditi i od strane osiguratelja i od strane pravnih praktičara, ali i od strane sudova. Cilj je da se iskorijene svi pokušaji zlouporabe koje se javljaju u praksi kako od strane osiguratelja tako i od strane osiguranika. Oštećenik, žrtva u prometu, ima neosporivo pravo na nadoknadu štete, ali ono bitno je da se za postupak utvrđivanja neimovinske štete donesu jedinstveni kriteriji koji će važiti za cijelu Hrvatsku.” Lidija Kralj, direktorica Sektora za upravljanje procesima naknade šteta u Croatia osiguranju kao jedan od najvećih problema u tom poslu ističe velik broj sudskih postupaka koji se vode zbog naplate neimovinske štete. Osigurateljima je prvenstveni cilj svaki zahtjev za neimovinskom štetom riješiti u mirnom postupku, da oštećenik ne osjeti da je prevaren kad mu osiguratelj ponudi određenu naknadu Ti su sudski postupci opterećeni velikim troškovima za odvjetnike, sudskim pristojbama, vještačenjem i kamatama što znatno poskupljuje naknadu štete od one koju je osiguratelj dužan isplatiti i na što oštećenik ima pravo. “Osigurateljima je, kaže ona, prvenstveni cilj svaki zahtjev za neimovinskom štetom riješiti u mirnom postupku. Izvan suda, ali na pravičan način.