Iako se možda još niste susreli s pojmom povlačenje s posla, sigurno ste svjedoci brojnih fizičkih i psihičkih odsustava s radnog mjesta. Imate li u okolini pojedince koji su često na bolovanjima, kasne, ne dolaze na sastanke, suradnike koji su kontinuirano na Internetu, zaposlenike koji provode minute radnog vremena dopisujući se preko MSN-a, Skype-a, GTalka ili nekog drugog programa za komunikaciju?

Sve su to oblici koji ukazuju na jedno vrstu odsustava s radnog mjesta, fizičku ili psihički, a da bismo razumjeli zbog čega se događaju, potrebno je ući u psihologiju i razloge nezadovoljstva zaposlenika na radnom mjestu. Gorivo, odnosno pogonska sila, svakog posla je motivacija za poslom, a uslijed nezadovoljstva poslodavcem, kolegama ili samim poslom javlja se povlačenje s radnog mjesta pa tako i smanjena produktivnost. Budući da je čovjek socijalno biće, neizbježno je da se stalno uspoređujemo s ljudima oko sebe u privatnom, ali i poslovnom životu. Percepcija da ljudi oko nas rade manje, a nagrađivani su više od nas može ugroziti zadovoljstvo poslom. Pogled na radnu okolinu i suđenje o odnosima s ljudima uvelike je pod utjecajem osobnih dispozicija svakog pojedinca. Osobe sklone nezadovoljstvu češće i jače pokazuju negativne emocije na radnom mjestu poput ljutnje, nervoze i sl. Karakteristično je da su među glasnijima u organizaciji, a vole sebe stavljati u pozicije žrtve pa su uvijek drugi krivi za nepravdu koja je napravljena nad njima. Kao kod sebe, i kod drugih primjećuju najčešće negativne aspekte u ponašanju i negativno prosuđuju o ponašanju. Njihovo se nezadovoljstvo može odražavati u čestoj promjeni posla ili u stalnim nastojanjima da se pronađe novi posao. Ova opća sklonost nezadovoljstvu genetski je uvjetovana, a studije jednojajčanih blizanaca koji su živjeli odvojeno pokazuju jaku vezu između braće i sestara u stupnju (ne)zadovoljstva. Budući da su ove osobe sklone nezadovoljstvo, negativne informacije o drugima i negativne emocije širiti i na druge članove organizacije poput virusa, potrebno je dobro ispitati razloge njihovog nezadovoljstva te ih pokušati razriješiti.

Na nezadovoljstvo uzrokovano zadacima ili ulogama u kompaniji lakše je utjecati i promijeniti ga. Naime, uslijed monotonog posla za pojedinca produktivnost može s vremenom padati, a davanjem dodatnih ovlasti ili zadataka ova se monotonost može riješiti. Konflikti u ulogama ili nejasno definiran posao zaposlenicima može također smanjiti zadovoljstvo te utjecati na psihičko ili fizičko povlačenje s posla. Česta pojava uslijed smanjenja broja radnika je dodjeljivanje poslova preostalim radnicima što pak dovodi do preopterećenosti ulogom odnosno do preširokog opsega zadatka. Potrebno je paziti da nezadovoljstvo ne dovede do odlaska produktivnih zaposlenika odnosno do nefunkcionalne fluktuacije.Kako neki pojedinci mogu imati problema s autoritetom, nerijetka su i nezadovoljstva poslom zbog direktno nadređenih osoba. Ne preklapaju li nam se stavovi i neke osnovne vrijednosti sa stavovima i vrijednostima šefova, nemamo li društvenu podršku od nadređene osobe te nemaju li šefovi vremena razjasniti nam posao, nećemo susprezati od komentara da su nestručni, da nas natrpaju poslom, da nas živciraju i sl. Kako su i organizacije toga svjesne sve se veći naglasak stavlja na timske aktivnosti ne bi li se postigao međuljudski sklad potreban za održavanje zadovoljstva u organizaciji.

Mirna Koričan, autorica magistrica psihologije i predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta

Činjenice

Mjerenje zadovoljstva
Otkrivanje padova u zadovoljstvu zaposlenika glavni je zadatak mjerenja organizacijskog zadovoljstva ili organizacijske klime. Ono će imati dobar utjecaj samo ako se rezultati komuniciraju u organizaciji te ukoliko zaposlenici zamijete aktivno uklanjanje uzročnika nezadovoljstva ili barem pokušaje rada na stvaranju timova. No ne zavaravajmo se da će u svakom trenutku organizacijska klima pokazivati najbolje rezultate.

Fluktuacija zaposlenika
Fluktuacija zaposlenika uvijek je prisutna i dobrovoljna fluktuacija je za organizaciju pogodna kada odlaze zaposlenici koje želimo izgubiti jer su neproduktivni i nemotivirani, a loša događa li se da gubimo motivirane i produktivne ljude. Odlazak produktivnih i motiviranih zaposlenika može ukazati na propitivanja uzroka nezadovoljstva “zvijezda” zaposlenika organizacije.

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima