Zagrepčani su ovih dana počeli kupovati plave ZG vrećice, kako bi spremno odgovorili na nov i pravedan model sakupljanja miješanog komunalnog otpada s početkom primjene 1. listopada u Gradu Zagrebu.

Međutim, za velik broj višestambenih zgrada ovo zahtijeva puno više, odnosno zahtijeva i infrastrukturnu podlogu – to znači ne mala ulaganja, jer o svom trošku trebaju nabaviti boksove za spremnike za odlaganje komunalnog otpada na javnoj površini.

Tangiranom problematikom obuhvaćeni su suvlasnici u zgradama bez predviđenog smetlarnika koji se zaključava (nije pod kontrolom) u sklopu parcele zgrade, ali postoji mogućnost da se tipizirani boksovi pod ključom i tako dostupni komunalnom poduzeću Čistoća postave na javnu površinu, koju Grad Zagreb za tu svrhu bez naknade ustupi.

Utoliko, i kad se nabave ZG vrećice, velik je broj onih korisnika usluge koji za primjenu novog modela zacijelo neće biti na odgovarajući način pripremljeni. Stoga se mogu čuti očekivanja da će gradske vlasti za takve slučajeve imati sluha, ponajprije zato što se razdoblje prilagodbe kroz praksu pokazuje da velikom broju građana nije bilo dostatno.

Prema direktoru tvrtke Monel koja se bavi upravljanjem stambenim zgradama Draženu Pomperu, ujedno predsjedniku Grupacije upravitelja grada Zagreba pri HGK, spremnike za kante za smeće tzv. boksove postavljaju, izrađuju i sami plaćaju suvlasnici za zgrade koje nemaju prostor za postavu boksova na svojoj parceli zgrade, uz uvjet da su predali zahtjev Gradskoj upravi da žele smeće držati na javnoj površini.

Tada stručne službe Grada, kaže, izlaze na teren te u dogovoru sa suvlasnicima i raspoloživošću okolnog javnog prostora određuju mjesto za postavu boksova.

“Nakon što suvlasnici reguliraju svoj odnos s Gradom i bude određeno mjesto za postavu boksa, te ako su suvlasnici donijeli odluku da se trošak izrade istog financira iz pričuve, tada uz pomoć upravitelja dogovaraju i plaćaju izradu boksova”, objašnjava Pomper.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević/PATRIK MACEK/PIXSELL

Procjenjuje se (neslužbeno) da postoji potreba za oko 5000 tipskih boksova čija se cijena izrade na tržištu kreće od oko 25 do više od 50 tisuća kuna (bez PDV-a), ovisno o veličini je li posrijedi spremnik za 2, 3 ili 4 kontejnera, tako da novi model donosi značajne financijske obveze dijelu korisnika javne usluge, dok gospodarskim subjektima koji su se javili na Javni poziv Grada Zagreba za izradu tipiziranih spremnika predstavlja nove poslove: govori se o ukupnoj vrijednosti i do 250 milijuna kuna (bez PDV-a).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

No kako se čini proizvodnja spremnika još nije uzela maha, i unatoč tome što je visok datum, još je u tijeku faza u kojoj se svi raspituju za cijene.

Traju pregovori kako bi se izabrao najpovoljniji proizvođač i ostavila kakva-takva ušteda, a tvrtke šalju ponude. Ukratko, proizvodnja potrebnih boksova tek će se zahuktati, sudeći prema informacijama vlasnika proizvodnih obrta kao i velikih proizvodnih tvrtki poput tvrtke Kova za preradu metala i plastike.

Rok 30 dana
Kako bi se uspostavio sustav u kojem se mogu birati raspoloživi proizvođači, izlistane su od strane gradskih vlasti relevantne adrese gdje je moguće nabaviti tipizirane spremnike i to nakon što je Grad Zagreb uputio svim gospodarskim subjektima javni poziv da se jave ako su zainteresirano napraviti uzorak prema tehničkoj dokumentaciji koju je Grad definirao, s jasnim korektnim kriterijima, bez da ikoga preferiraju.

Gradske službe su potom obišle sve uzorke koje su napravila zainteresirana poduzeća i obrtnici, pa tako i Građevinsku bravariju Španić – obrt za proizvodnju i usluge čiji vlasnik Dario Bahlen navodi da primaju sve veći broj upita.

“Zapošljavamo 9 ljudi, jako smo prisutni u graditeljstvu, od obnove do novogradnji i posla je puno, Naš rok isporuke za spremnike je 30 dana, a cijena varira od 25 do 45 tisuća kuna od najmanjeg do najvećeg spremnika, a zavisno o tome je li potrebna betonska podloga”, kaže Bahlen dodajući da ne vjeruje da je netko proizveo zalihu ovih proizvoda.

Narudžbe još nismo dobili, navodi Petra Čikara Mikić, vlasnica zagrebačkog Obrta za proizvodnju, trgovinu i usluge, koja ističe da s napravili troškovnik po jediničnim cijenama. “Cijene željeza su porasle oko 100 posto, a traži se i vruće cinčanje kao zaštita od korozije kao i tri sloja boje, tako da sve bude jako kvalitetno. Moj obrt s nekoliko zaposlenika može proizvesti 50 spremnika svih veličina, no naš primarni biznis je izrada metalnih konstrukcija za hale, među kojima su i one velike proizvodne”, kaže Čikara Mikić.

Dio suvlasnika zapravo nije upoznat što točno njihov projekt mora sadržavati, u biti su izgubljeni i ne znaju da je Grad platio projektnu dokumentaciju po kojoj sve treba biti izvedeno tako da nema odstupanja, komentar je također jednog obrtnika koji je izlistan kao kandidat za proizvodnju,ali je želio ostati anoniman.

Laici naručuju, kaže, i pokušavaju uštedjeti jer plaćaju iz svog džepa. Trenutno pišemo puno ponuda svim predstavnicima stanara kojima odgovaramo glede njihovog interesa, navodi poduzetnik Vjekoslav Kovačić, vlasnik Kove koja je lani prihodovala oko 64 milijuna kuna, od čega oko 40% čini izvoz.

Jednostavnije postavljanje
“Sigurno nam je stotinjak upita došlo tijekom nekoliko zadnjih dana, međutim još nismo potpisali nijedan ugovor za spremnike. Dnevno možemo 20 komada proizvesti, ali ne može se toliko i montirati ako na lokaciji treba napraviti betonsku podlogu. Postoji mogućnost da se pojednostavi postavljanje kroz gotove betonske ploče, tako da se pripremi i stabilizira betonska podloga na koju se betonske ploče apliciraju.

To ne bi ugrozilo kvalitetu ali bi ubrzalo čitav posao, pa bi i o tome bi trebalo razmisliti, posebice ako bi proizvođači betonske galanterije u svojim pogonima mogli ploče proizvesti. Ujedno to bi bilo i jeftinije rješenje”, kaže Kovačić.

Dodaje da tvrtka posluje sa širokim proizvodnim asortimanom, od proizvodnje i montaže vanjske dječja igrališta, zatim stambenih kontejnera, te za autoindustriju rade različite vrste metalnih paleta za prijevoz autodijelova, dok u eko programu imaju proizvodnju opreme za zaštitu okoliša i za odvojeno sakupljanje, te surađuju s Gradom još iz razdoblja socijalizma, a zapošljavaju 140 ljudi.