Stavljanje u pogon HE Pleternica važan je i kao simbolički čin – prvi realizirani projekt gradnje male hidroelektrane u Hrvatskoj nakon više desetaka godina.

Situacija u tom sektoru energetike je toliko loša da se Hrvatska po razvoju malih hidroelektrana nalazi na posljednjem mjestu u regiji, značajno iz BiH, te Makedonije, gdje takve investicije posljednjih godina doživljavaju procvat. U teoriji, male hidroelektrane su one s manjom instaliranom snagom od 10 megavata, iako se u praksi rijetko grade jače od 5 megavata. Tehnološki one funkcioniraju kao i velike, konvencionalne hidroelektrane, ali uz bitnu razliku – male hidroelektrane u pravilu se grade na već postojećim branama, ustavama ili nekim drugim hidroinstalacijama, što znači da kod njih nema utjecaja na okoliš, pa nije potrebno niti provoditi skupi i dugotrajni utjecaj procjene tog utjecaja. Ta činjenica trebala bi biti važan konkurentski adut za gradnju ovakvih objekata, no u stvarnosti komplicirana zakonska procedura glavna je prepreka potencijalnim investitorima. U Pleternici su više od dvije godine izgubili na ishođenje dozvola.

Na natječaju za izvođača pobijedioje zagrebački Končar, koji ima  značajnih iskustava u gradnji i opremanju ovakvih objekata. Kad je Končar u ožujku u pogon pustio HE Duščica bio je to 27. takav objekt u BiH, a još 20-tak bilo je u visokoj fazi razvoja. U Sloveniji ih pak ima oko 450. Kako su hidropotencijali Hrvatske slični kao u tim državama, jasno je da potencijala za investicije ima. Problem su i spekulativni ulagači, koj nemaju namjeru realizirati projekt, već ga samo u nekoj fazi razvoja prodati i zaraditi, no kriza je takve ulagače dovela u probleme. Izradom "Katastra malih vodnih snaga u Republici Hrvatskoj" preliminarno je za 63 vodotoka, od ukupno njih 134 analiziranih, utvrđeno postojanje 699 mogućih poteza korištenja (ukupne instalirane snage oko 177 MW i tehnički iskoristivog energetskog potencijala od 570 GWh) koji bi se mogli iskoristiti za izgradnju postrojenja specifične snage 50 kW/km do snage 5 MW.