Ovih dana završeno je javno savjetovanje o izmjenama Zakona o obrtu koje bi trebale stupiti na snagu u drugom tromjesečju. Najviše je govora u javnosti bilo oko regulacije rada malih trgovaca, no ukidanje zabrane rada nedjeljom obiteljskim obrtima u maloprodaji neće biti predmet Zakona o obrtu, već je to pitanje regulirano Zakonom o trgovini.

Primjedbe negativnog karaktera o potrebi ukidanja obveznosti komorskog članstva ili plaćanja doprinosa nisu prihvaćene. Izmjenama zakona dogodit će se djelomična reforma komorskog sustava kojom se neće ugroziti opstojnost komorskog sustava, s ciljem financijskog rasterećenja obrtnika i povećanja kvalitete usluga koje Hrvatska obrtnička mora (HOK) pruža obrtnicima, uvođenjem nove, smanjene jedinstvene stope komorskog doprinosa u paušalnom iznosu koji mjesečno iznosi 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak, umjesto dva posto kako propisuje važeći Zakon.

O tome, ali i brojnim drugim aktualnim temama iz obrtništva razgovaramo s Daliborom Kratohvilom, predsjednikom Hrvatske obrtničke komore.

Svjedoci smo da sve više umirovljenika ostaje na tržištu rada. Za što se HOK zalaže u kontekstu njihovih prava?

Hrvatska obrtnička komora dugi niz godina aktivno se zalaže za unapređenje položaja obrtnika u mirovinskom sustavu. Posljednjim izmjenama zakonske regulative napravljen je važan iskorak i obrtnicima je omogućeno da nastave obavljati djelatnost uz isplatu 50 posto starosne mirovine, bez zatvaranja obrta. To je poboljšanje u odnosu na ranije razdoblje kada su morali ugasiti obrt kako bi ostvarili pravo na mirovinu.

Iako je ovo važna i zaslužena promjena za sve one koji su desetljećima vrijedno gradili svoje obrte i žele ostati aktivni, prenositi znanje, ali i uživati u pravu na mirovinu koje su svojim radom stekli, ipak obrtnici su i dalje u nepovoljnijem položaju u odnosu na radnike. Dok radnici mogu birati ostanak u svijetu rada uz zadržavanje punog iznosa mirovine, obrtnici tu mogućnost još nemaju. Upravo zato zalažemo se za potpuno izjednačavanje prava, odnosno da i obrtnici mogu nastaviti rad uz isplatu pune mirovine.

Koliko je nužna aktivacija iskusne radne snage u uvjetima kroničnog nedostatka radnika?

Aktivacija iskusne radne snage danas je nužna. Nedostatak kvalificiranih radnika jedan je od najvećih izazova hrvatskog gospodarstva, a posebno obrtništva. Upravo je taj problem bio jedan od ključnih razloga za izmjene zakonskog okvira koje omogućuju dulji ostanak u svijetu rada. Vidimo da je danas velika potreba za stručnim kadrom. Kvalitetan radnik postaje se kroz strukovno obrazovanje i kontinuirano usavršavanje i zato je važno dodatno jačati sustav strukovnog obrazovanja, povećati upisne kvote u obrtničkim školama, osigurati stipendije te bolje povezati obrazovanje s potrebama tržišta rada.

Tvrdite da izostanak izuzeća od zabrane rada nedjeljom direktno ugrožava obiteljske obrte u sektoru trgovine, odnosno one najmanje i najranjivije obrte. Čime to argumentirate?

Od stupanja ograničenja rada nedjeljom na snagu snažno se zalažemo da obiteljski obrti u sektoru trgovine, kao najmanji i najranjiviji, budu sačuvani te izuzeti od takvog ograničenja koje ugrožava njihovo poslovanje i da se omogući obrtniku potpuno samostalno i bez ograničenja određivati radno vrijeme svojeg prodajnog objekta u kojem djelatnost obavlja obrtnik sam i uz pomoć članova obitelji. Poslujući na taj način, obrtnik kao samozaposlena osoba te članovi obitelji, preuzimaju na sebe obavljanje djelatnosti nedjeljom, što znači da se ne ugrožavaju prava radnika.

End-to-end model

Dostupnost bez čekanja: novi standard konkurentnosti u zdravstvu

ne biraju metu

Napad može doći bilo kada – jeste li spremni na najgori scenarij?

Stava smo da treba jasno razlikovati tržišnu poziciju malih obrtnika trgovaca i primjerice trgovačkih lanaca. Ne mogu se tretirati na isti način jer se u mnogočemu razlikuju. Male trgovine su “prva pomoć” građanima, često i jedini opskrbni punktovi na pojedinim područjima te su kao takvi nezamjenjivi i trebaju posebnu skrb. Sve propisane restrikcije koje ih stavljaju u neravnopravan položaj ne podržavaju njihov razvoj, a podaci pokazuju kako je u Cehu trgovine kao glavne djelatnosti u prosincu 2025. bilo aktivno 100 obrta manje u odnosu na isto razdoblje godinu ranije.

Koji obrti su posebno pogođeni sadašnjom regulacijom rada nedjeljom?

Najviše su pogođene male obiteljske trgovine u kojima djelatnost obavlja obrtnik sam i uz pomoć članova obitelji ili uz eventualno jednu zaposlenu osobu. Posljedice osjećaju i obrtnici koji posluju na grobljima i svetištima vezanima uz crkve te suvenirnicama, a koji su poslovno i tržišno orijentirani upravo na dane kada građani u najvećoj mjeri posjećuju spomenuta mjesta, na nedjelje i blagdane. Ujedno su ograničenjima obuhvaćeni i svi proizvođači koji prodaju svoje vlastite proizvode, a koji također ne smiju te svoje proizvode prodavati nedjeljom ili blagdanima, čime se direktno ugrožava takva mala proizvodnja.

Koji je stav HOK-a oko smanjenja komorskog doprinosa?

Svi oblici rasterećenja obrtnika su nešto za što se HOK zalaže, ali svako ograničavanje izvora prihoda zasigurno će negativno utjecati na cijeli komorski sustav (HOK, područne komore, udruženje obrtnika) što će nepovoljno utjecati i na opseg aktivnosti koje se provode. Da bi komorski sustav bio održiv mora imati osigurana sredstva. Smatram da obrtništvo treba imati svoju “kuću” u kojoj se brine o njihovim interesima. Također, ja kao obrtnik Dalibor Kratohvil ne mogu doći ministru i reći mu što me muči, no kao predsjednik HOK-a koji zastupa 137 tisuća obrtnika sam relevantan jer iza mene stoji snaga obrtništva. Naravno da bismo svi više voljeli ne plaćati npr. porez ili doprinose jer za njih ne vidimo direktno korist kao protuuslugu, ali oni su nužni kako bi mnogo toga što je zajednički interes uopće funkcioniralo.

Na koji način je konkretno HOK potpora obrtnicima?

Hrvatska obrtnička komora jedina je institucija koja zastupa interese svih obrtnika u Hrvatskoj i predstavlja sve djelatnosti, a usluge komorskog sustava jednako su dostupne svim obrtnicima i svi ih u jednakoj mjeri mogu koristiti. Ključni dio aktivnosti upravo je onaj koji je najmanje javno vidljiv, onaj u traženjima izmjena propisa i u komentiranju predloženih izmjena.

Pravovremenim djelovanjem dok je propis u procesu donošenju Komora čini sve kako bi spriječila da nepovoljna varijanta uopće bude regulirana, da se izbjegne moguća šteta i osiguraju bolji uvjeti poslovanja za obrtnike. Kada zakon s preprekama stupi na snagu, svi to odmah primijete i osjete u svojem poslovanju, no tada izmjene traju puno duže i teže ih je ostvariti. U 2025. godini dali smo mišljenja na više od 44 prijedloga propisa putem e-Savjetovanja te 52 mišljenja/traženja informacija i tumačenja direktno nositelju izrade zakonskog prijedloga ili podzakonskog akta, uz sudjelovanje u 19 radnih skupina za donošenje, nadzor i praćenje raznih zakonodavnih procesa i aktivnosti.

Kroz zagovaranje konkretnih mjera postignuti su značajni pomaci poput povećanje praga za paušalno oporezivanje na 60 tisuća eura, već sam spomenuo mogućnosti nastavka obrta uz primanje pola mirovine, povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada za obrtnice. Također, našim zalaganjem olakšano je sklapanje ugovora o radu za dodatni rad radnika, produljen je rok važenja dozvola za boravak i rad na tri godine te dozvole za boravak i rad na devet mjeseci za sezonski rad, omogućeno je prepoznavanje obrtnika, uključujući paušalne obrtnike, koji su zaposleni u svom obrtu kao prihvatljivih prijavitelja na EU natječaje.

Komora svim članovima pruža besplatnu pomoć savjetodavne službe koja godišnje prosječno odgovori na 7000 upita, u najvećoj mjeri obrtnika. Organiziramo besplatne edukacije i webinare te sufinanciramo nastupe na domaćim i inozemnim sajmovima. Svakako moram podsjetiti da se organizirani obrtnički sustav pokazao izuzetno djelotvornim u kriznim situacijama. Naprimjer, u korona krizi krajem ožujka 2020. Skupština HOK-a prva je rasteretila sve obrtnike te im otpisala komorski doprinos za drugi kvartal. Kreirali smo i predlagali nadležnima rješenja za očuvanje radnih mjesta tijekom lockdowna.

Obrtnicima stradalima u potresu otpisano je zaduženje za prvi kvartal tekuće godine. Sada planiramo uspostaviti Fond solidarnosti koji će služiti kao prva pomoć obrtnicima pogođenima elementarnom nepogodom ili okolnostima više sile uslijed kojih će biti onemogućeni nastaviti raditi. Dodatne pogodnosti obrtnici ostvaruju i kroz projekt Obrtnik plus koji omogućuje uštede putem partnera poput banaka, autokuća, energetskih i drugih tvrtki. U konačnici, HOK obrtnicima pruža sustavnu zaštitu, zastupanje i konkretne alate za stabilno poslovanje i razvoj.

Kako djeluju Sekcije i Cehovi unutar HOK-a?

Cehovi i sekcije Hrvatske obrtničke komore okupljaju obrtnike iste ili srodnih djelatnosti kako bi zajednički rješavali strukovne probleme i zastupali svoje interese. U HOK-u je ustrojeno devet cehova i 15 sekcija, kroz koje obrtnici, uz pomoć naših stručnih službi, izravno artikuliraju potrebe svoje struke i sudjeluju u donošenju rješenja. Njihova učinkovitost vidljiva je kroz kontinuirane inicijative prema institucijama i konkretne prijedloge za unapređenje poslovanja.

Važan dio rada cehova i sekcija su i brojni strukovni skupovi koji okupljaju obrtnike, institucije i donositelje odluka, među njima su kongresi ugostitelja, susreti ribara, prijevoznika, trgovaca, graditelja, računovođa i cvjećara te frizera i kozmetičara, a u 2025. po prvi puta je održan i Susret groomera (segment industrije kućnih ljubimaca, op.ur.) kao nove i brzorastuće struke. Sa svih tih stručnih skupova upućuju se zahtjevi za unapređenje pojedine djelatnosti. U prošloj godini organizirano je sedam velikih strukovnih događanja te upućeno više od 140 zahtjeva i inicijativa prema 15 različitih institucija.

Također, cehovi i sekcije sudjeluju i u provedbi stručnih ispita, realizirano je više od 380 ispita za javni cestovni prijevoz, s više od 18 tisuća kandidata te 47 ispita za zanimanje pogrebnik s više od 700 kandidata. Rekao bih da su cehovi i sekcije ključan način zajedničkog djelovanja obrtnika koji kroz njih rješavaju konkretne probleme i utječu na uvjete poslovanja u svojim djelatnostima. Pozivam sve obrtnike da se uključe u rad cehova i sekcija jer tako imaju priliku artikulirati izazove s kojima se susreću te unaprijediti svoju djelatnost.

Koliko je važno ulaganje u strukovno obrazovanje?

Strukovno obrazovanje je temelj održivog razvoja društva i gospodarstva jedne države. Potražnja za strukovnim znanjima i vještinama je sve veća te je ključno ulagati u funkcionalan, kvalitetan i privlačan sustav strukovnog obrazovanja. U tom procesu, osim strukovnih škola, važnu ulogu imaju i poslodavci jer bez učenja temeljenog na radu i praktičnog iskustva u realnom radnom okruženju nije moguće usvojiti znanja i vještine potrebna za obavljanje posla za koji ste se obrazovali. HOK ulaže veliki trud i aktivno sudjeluje u provedbi naukovanja kao jednog od najučinkovitijih oblika učenja temeljenog na radu.

Provedbom postupka licenciranja obrta i pravnih osoba osiguravamo pouzdanu i sigurnu okolinu za provedbu ovakvog oblika učenja temeljenog na radu te naši obrtnici ulažu svoje vrijeme, resurse i volju kako bi osigurali kvalitetan prijenos znanja i poučili mlade generacije obrtničkim vještinama koje će im biti potrebne na tržištu rada. Od ove školske godine je uveden modularni pristup u provedbi strukovnog obrazovanja i uvedeni su novi programi. Pozdravili smo reformu i uvođenje novih programa kao i poseban naglasak na učenje temeljeno na radu.

Međutim, smatramo da ima još prostora za napredak, posebno u naglašavanju učenja temeljenog na radu kod licenciranih poslodavaca jer smatramo da bi to trebao biti primarni odabir i roditelja i škola s obzirom na jasno utvrđen proces provjere sigurnosnih i kadrovskih uvjeta, ali i pouzdanost partnera koje škole i učenici imaju u našim obrtničkim radionicama.

Isto tako, i dalje se snažno zalažemo da se neki od programa poput pedikera, fotografa, plinoinstalatera, bravara, puškara ili obućara trebaju uvesti u provedbu u modularnoj nastavi jer za takvim programima postoji kontinuirana potražnja na tržištu i oko navedene problematike smo bili izrazito kritični kad su uvođeni novi programi među kojima su izostavljena neka od ključnih zanimanja za naše gospodarstvo. Današnje promjene i ulaganja u strukovno obrazovanje svoje će rezultate pokazati u idućih deset godina te nam je sad izuzetno bitno da u tom procesu svi zajedno tražimo najbolja rješenja i pružamo međusobnu podršku svima u sustavu.

Edukacije i savjetovanja su također važna tema. Kakav je interes obrtnika za te oblike potpora?

Prepoznajemo važnost edukacija i savjetovanja za uspješno poslovanje obrtnika te ih kontinuirano organiziramo i prilagođava potrebama naših članova, a velik odaziv potvrđuje koliko su takvi sadržaji traženi. Pokrenut je serijal besplatnih online webinara na ključne i aktualne teme pod nazivom Obrtnički aktualac. U protekloj godini održali smo 17 besplatnih online webinara i edukacija. Posebno su praćeni bili webinari i edukacije o fiskalizaciji koji su se održavali i na razini HOK-a, ali i u područnim komorama i udruženjima čitavu godinu.

Veliki je interes obrtnika bio i za teme vezane uz EU fondove, gdje je gotovo 400 polaznika sudjelovalo u edukacijama, uz dodatnih 1650 pregleda na YouTube kanalu. Na temu EU fondova održali smo i “Obrtnički fokus”, okupili najvažnije sugovornike i predstavnike nadležnih tijela, a obradili smo i temu “Izazovi poslodavaca u kontekstu Zakon o strancima. Obrtnicima su redovito dostupne i ključne informacije i aktualne teme kroz dvotjedna izdanja “Obrtnički info”. Sve što sam naveo potvrđuje da HOK sustavno ulaže u edukaciju svojih članova, a obrtnici takve sadržaje aktivno koriste za razvoj i unaprjeđenje poslovanja.

Zahvaljujući aktivnom i intenzivnom zalaganju HOK-a omogućene su stipendije učenicima koji se obrazuju u modelu obrazovanja za obrtnička zanimanja i potpore za naknade učenicima i mentorima u naukovanju. Kakvi su rezultati?

Iz godine u godinu, interes za javne pozive Ministarstva gospodarstva kontinuirano je velik, čemu pridonosi i partnerska suradnja s HOK-om. Nastojimo osvijestiti važnost naukovanja kao oblika učenja temeljenog na radu i zato su nam ovakvi oblici financijske potpore učenicima i mentorima kod poslodavaca izrazito bitan mehanizam u postizanju tog cilja. Ovo je vrlo važan oblik potpore jer je nagrada učenicima tijekom naukovanja obavezna i propisana ugovorom o naukovanju, a na mentorima je velika odgovornost prenositi učenicima potrebna znanja i vještine te ih pratiti u njihovom razvoju i uvođenju u realni svijet rada. Ovakvi oblici financijske podrške olakšavaju taj proces poslodavcima u vremenima koja su izrazito izazovna. Možemo zaključiti da su rezultati vrlo dobri, iako se iz godine u godinu susrećemo s različitim izazovima poput administracije i strogih kriterija, ali ćemo nastaviti i ubuduće raditi da rezultati budu još bolji.

Zašto se zalažete za uvođenje instituta ‘privremenog poslovođe’?

Privremeni poslovođa je institut reguliran važećim Zakonom o obrtu i svrha mu je omogućiti članovima obitelji preuzeti viđenje obrta nakon smrti obrtnika do završetka ostavinskog postupka u kojem se rješava o nasljeđivanju obrta. Njegova je svrha da članovi obitelji iz kruga nasljednika mogu privremeno preuzeti vođenje obrta, čak i ako još ne ispunjavaju uvjet majstorskog ispita ili stručne osposobljenosti, kako bi se spriječilo gašenje obrta. Cilj je osigurati kontinuitet poslovanja i omogućiti nasljedniku da u međuvremenu stekne potrebne uvjete, i to najdulje u roku od pet godina.

HOK pozdravlja uvođenje ‘instituta obiteljskog obrta” kao važnu i pozitivnu novinu. Što donosi ta promjena?

Podaci o obrtima ukazuju na veliki udio obrta koji djelatnost obavljaju isključivo radnim angažmanom samog obrtnika, eventualno uz pomaganje članova obitelji što je obrtnička tradicija. Smatramo zato potrebnim prepoznati posebnosti ove kategorije mikro poduzetništva kao obiteljskog obrta, što je važno za cijeli niz postupanja, a posebice za pitanja transfera poslovanja s generacije na generaciju, što još nije normativno prepoznato.

Zašto su važne majstorske kvalifikacije?

Majstorska kvalifikacija je potvrda da je obrtnik dostigao najviši profesionalni standard, odnosno službenu majstorsku razinu u svojoj struci kojom se jamči visoka razina kvalitete proizvoda ili usluge. Majstorski ispiti nisu tek puka formalnost kako biste udovoljili zakonskim propisima za otvaranje pojedinog vezanog obrta, već su istinska potvrda i legitimitet nečijeg dugogodišnjeg rada i iskustva u svom obrtničkom zanimanju što prepoznaju i sami korisnici obrtničkih usluga i proizvoda. Majstori su izuzetno traženi na tržištu upravo zbog vrhunske kvalitete svojih proizvoda i usluga, ali i specifičnih znanja koja posjeduju.

Bitno je naglasiti da majstorska kvalifikacija omogućuje majstoru da bude mentor učenicima koji se obrazuju za obrtnička zanimanja te da mladim generacijama prenosi svoja znanja i vještine. Tako se osigurava stabilnost radne snage, ali i održivost lokalnih zajednica u kojima obrtnici posluju. Također, neka od majstorskih zvanja su već toliko rijetka da je majstorsko zvanje jedini način očuvanja tradicije i tradicijskih znanja i vještina pa je bitno voditi računa i o tom aspektu. Dodatno, majstori iz RH imaju i visoku vrijednost na inozemnom tržištu pa nam je već dugi niz godina sve teže zadržati mlade majstore u državi.

S druge strane, dobivamo sve više upita i interesa za polaganje majstorskih ispita i od stranih radnika koji posjeduju relevantno radno iskustvo tako da je i to potvrda o prepoznatljivosti majstorske kvalifikacije i majstorskog zvanja. Dokaz kontinuiranog interesa za majstorske ispite pokazuju i statistike pa bilježimo postupan rast stečenih majstorskih kvalifikacija. U posljednje tri godine, majstorsku kvalifikaciju steklo je 2561 majstora i majstorica. Najtraženija majstorska zvanja su tradicionalno osobne usluge, ali je sve veći interes i za elektroinstalaterima, vodoinstalaterima, plinoinstalaterima, tesarima, zidarima i fasaderima, a bilježimo i značajan interes u ugostiteljskim zvanjima poput kuhara, natkonobara i slastičara, kao i u sektoru strojarstva.