Umirovljenik na svoj tekući račun zaprima višemilijunske iznose od dviju fizičkih osoba kojima su oni izravno ili posredstvom računa povezanih osoba doznačeni s računa tvrtke s osnove isplate dobiti/dividende.

Tako počinje opis jednog od anonimiziranih predmeta u godišnjem izvješću o radu Ureda za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma za 2022. godinu, koje je Vlada prihvatila na prošlotjednoj sjednici.

Iako akteri nisu imenovani, već iz prve rečenice jasno je da se radi o plinskoj aferi u Ini, s jednim od njezinih nekadašnjih direktora Damirom Škugorom i tvrtkom OMS upravljanje kao glavnim protagonistima.

Uz još neke opise tokova novca u toj aferi, u izvješću se navodi kako su na temelju dobivenih obavijesti i dodatnih provjera kod banaka i drugih obveznika obavještavanja izdani nalozi za privremeno zaustavljanje izvršenja sumnjivih transakcija (bankovni računi, udjeli u investicijskim fondovima i police doživotnog investicijskog osiguranja života) u iznosu od 569 milijuna kuna i 33,2 milijuna eura. Slučaj sa sumnjom na pranje novca dostavljen je USKOK-u.

Spektar slučajeva
Među desetak anonimiziranih primjera je i slučaj uplata novca na račun domaće tvrtke iz inozemstva koji se odmah transferira u inozemstvo. U godinu dana više je inozemnih poslovnih subjekata uplatilo toj tvrtki bez ijednog zaposlenog najmanje 38 milijuna eura, uglavnom u “okruglim” iznosima u rasponu od 30 do 500 tisuća eura, pri čemu su odmah po priljevu sredstva transferirana u Sloveniju u korist tri slovenske tvrtke.

Suvlasnik u domaćoj i jednoj od slovenskih tvrtki je ista osoba – Slovenac evidentiran kao počinitelj kaznenog djela porezne utaje, a kod preostale dvije utvrđena je usto i poveznica s prijevarama kroz zamjene robe u tranzitu ilegalnom preradom goriva te krivotvorenjem dokumenata, i to u Italiji i Rumunjskoj.

U spektru različitih slučajeva opisan je i primjer pranja novca kroz ulaganje nezakonito stečenog novca u kriptovalute. Preko računa hrvatske tvrtke koja trguje kriptovalutama izvršene su doznake u inozemstvo od ukupno 2,2 milijuna eura u korist računa njemačkog državljanina otvorenog u Austriji te pola milijuna eura na račun njegove tvrtke u Njemačkoj.

Pokriće za te doznake bili su priljevi od inozemne tvrtke koja trguje kriptovalutama, s njezinih računa u Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Provjere su pokazale da je Nijemac, koji u Hrvatskoj nema poslovne aktivnosti, vlasnički i/ili upravljački povezan s velikim brojem tvrtki u Njemačkoj koje se bave nekretninama i građevinom, kao i da je otprije evidentiran zbog sumnje na pranje novca.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sve u svemu, utvrđena je sumnja da je pokušao prikriti pravi izvor novca prebacujući novac posredstvom hrvatske tvrtke koja trguje kriptovalutama iz jedne europske države u drugu. Isto tako, u jednom od opisanih primjera priča uključuje npr. podizanja gotovine i prebacivanje s jednog na drugi račun na ime pozajmice kojom se potom kupuje nekretnine.

Inače, po zaprimljenim obavijestima o sumnjivim transakcijama Ured godišnje otvori stotine analitičkih predmeta, a nemali dio njih proslijedi na daljnje postupanje DORH-u, USKOK-u, MUP-u ili npr. Poreznoj upravi. Tijekom 2022. operativno je analizirano gotovo 3400 transakcija povezanih s blizu tisuću osoba.

Od 470 otvorenih analitičkih predmeta na daljnje postupanje nadležnim tijelima upućeno ih je 250, a u 56 slučajeva bankama je naložena blokada izvršenja sumnjivih transakcija ukupnog iznosa većeg od 110 milijuna eura. Na sličnom broju naloga godinu prije privremeno su odgođene transakcije vrijedne 4,4 milijuna eura.

U okviru međunarodne razmjene informacija, Ured je poslao 129 zamolbi u 34 države, a i zaprimio ih je više od sto, i to iz 36 država. U izvještajnoj godini podignute su optužnice za pranje novca protiv 10 fizičkih osoba i dvije tvrtke, za osam osoba donesene su i osuđujuće presude, dok su rješenja o provođenju istrage pranja novca donesena za 15 fizičkih i dvije pravne osobe.

Računalne prijevare najčešće
Najučestalija predikatna kaznena djela pranja novca su računalne prijevare i prijevare, a protuvrijednost otkrivene i privremeno ili trajno oduzete nezakonite imovinske koristi po tim kaznenim dijelima iznosila je oko 5,6 milijuna eura. U najviše slučajeva radilo se o transferima u ili iz inozemstva te gotovinskim podizanjem nezakonito stečenih sredstava.

Kod pranja novca povezanog s primanjem mita i zlouporabama u gospodarskom poslovanju manje je procesuiranih osoba, ali kod njih se radi o daleko većim iznosima privremeno oduzete nezakonite imovinske koristi (novca, nekretnina, vrijednosnih papira, poslovnih udjela).