Hoće li bivša rudišta Umaške tvornice cementa uz dva kilometra morske obale na ulazu u Umag uskoro postati rajskim vrtovima i jednim od najprestižnijih turističkih naselja u Europi na razini četiri i pet zvjezdica, kako su to zamislili projektanti španjolske konzultantske kuće THR iz Valencije, postalo je upitno ovih dana kada je usvojen Prostorni plan Umaga i ulazi se u izradu njegova urbanističkog plana. Planerskim riječnikom rečeno, područje bivše tvornice cementa dobilo je status turističke izgradnje T1, umjesto T2 kako su predvidjeli vlasnici i koncesionari prostora Tvornica cementa Umag. A to znači da bi se planirani smještajni kapaciteti imali smanjiti s predviđenih gotovo 3000 kreveta na 1200, a i vrste objekata su drukčije od predviđenih. U Umagu zato danas vrije. Gašenjem profitabilne proizvodnje cementa u korist turizma pretpostavljalo se da će Grad poštovati turističke planove Cementare, koja je od 300 cementaša danas došla na 50, ali je zato u potpunosti sanirala rudišta, srušila tvornička postrojenja i od 1987. priprema se za ovaj veliki turističko-investicijski pothvat. “Naša bivša rudišta, koja se protežu zajedno, s prostorom cementare na 120 hektara, danas su pravi rajski vrtovi zasađeni novom vegetacijom, mediteranskim raslinjem, crnogoricom, maslinama, voćnjacima, poljima lavande, vrtovima ruža i drugog ukrasnog bilja, s otvorenim zoološkim vrtom domaćih i divljih autohtonih životinja, najveća kava, kamenolom dubok 4 metra pretvoren je u prekrasno jezero s tri otoka. Imamo pravo ruralno ekogospodarstvo pripremljeno kao dio budućeg urbalno-ruralnog turističkog kompleksa. Od planirane marine i nautičkih servisa smo odustali jer Umag već ima veliku marinu, mi bismo imali samo privezište za naše goste, a još je pod upitnikom i planirana trajektna luka za putnički promet”, kaže dugogodišnji direktor umaške cementare Edo Ivančić, jedan od glavnih aktera osmišljavanja prostora, koji je još u nedavnoj prošlosti bio šaka u oko umaškom turizmu.

Master planom predviđena su tri, zelenim površinama međusobno povezana turistička naselja, jedno uz more s urbanim boutique hotelima sa pet zvijezdica, s apartmanima po uzoru na povijesne srednjovjekovne građevine i svu prateću infrastrukturu, zatim naselje uz jezero s hotelima i vilama s bogatim Wellnesom, ljetnim teatrom, na jezeru bi se odvijali vodeni sportovi, a tu su i brojni drugi sportsko-rekreativni sadržaji. Sve je u uskoj vezi s bujnim raslinjem trećeg, agroturističkog naselja u kojemu bi se prevladavale pojedinačne luksuzne vile prilagođene istarskoj arhitekturi, s pješačkim stazama, bogatom autentičnom kulturnom baštinom, pejzažnom arhitekturom. Prema riječima Ede Ivančića, Terra Istriana redefinirat će hrvatski turistički proizvod i promovirati Istru i Hrvatsku kao rastuće europsko turističko tržište. Inače, ako bi se realizirao prvotni projekt naselja, investicija bi se približila dvjesto milijuna eura, a posao bi tu našlo više od 1000 radnika. Potencijalnih, već pomalo nestrpljivih investitora je mnogo pa se nositelji investicije u Cementari Umag pitaju hoće li gradski vladari prostora biti dovoljno fleksibilni i brzi s detaljnim planiranjem, prihvatiti njihove planove pa da se u posao krene što prije. U prilog svom projektu navode da je sprostornim planom predviđeni smještajni kapacitet naselja u odnosu na njihov premali, a da bi profitabilno poslovao održavajući prostor od 120 hektara. No bilo bi najgore, a što se kao zadnja solucija u zadnje vrijeme također može čuti, da se umaški cementaši vrate rudarenju jer, kažu, sirovine za to ima još za 30 godina. Ipak, bila bi to velika pogreška, veliki presedan, atak na već uređeni prostor za novu namjenu.