Iz godine u godinu broj kreveta u obiteljskom smještaju raste. Pritisnuti egzistencijalnim problemima, ljudi su se okrenuli poslu koji im, uglavnom, u nekoliko ljetnih mjeseci donese zaradu koja im pokriva znatan dio troškova tijekom godine, a nekima osigurava i dodatne prihode, piše Slobodna Dalmacija.

Prema podacima Ministarstva turizma, udio takvog oblika smještaja u ukupnoj ponudi iznosio je 2017. četrdeset i sedam posto i bilježi najvišu stopu rasta u odnosu na druge oblike turističke smještajne ponude.

Rastuća konkurencija među iznajmljivačima apartmana i kuća za odmor utječe na povećane vrijednosti ulaganja u nekretnine, bilo da je riječ o rekonstrukciji i uređenju postojećih ili izgradnji novih, ali i pad cijena usluga smještaja.

Ulaganja se najčešće financiraju kreditom, i to većim dijelom, a manje vlastitim sredstvima. To, kao i bilo koju drugu dugoročnu investiciju, treba sagledati u odnosu na isplativost i rizičnost ulaganja, odnosno sposobnost komercijalnog korištenja nekretnine, jedne ili više, u duljem razdoblju, barem dok se ne otplati kredit, piše Slobodna Dalmacija.

Rentanje, zaključimo, donosi dostatno novca za podmirenje svih izdataka, uključujući i one po osnovi otplate kredita i porezna davanja, ali sve ovisi o tome jeste li "dobili" nekretninu ili je kupujete "na dug".

Praksa je pokazala da iznajmljivači najčešće u prosjeku posjeduju dva apartmana. Znači, dva jednosobna apartmana u centru grada mogu donijeti priličnu zaradu, a još bolju, ako ubrojimo i zimske mjesece, ako se daju u mjesečni najam i tijekom zime. Prihodi od najma mogu biti dosta različiti, jer sve ovisi o cijenama koje se mogu postići i recenzijama gostiju za određeni apartman.

Kad se odbiju provizije online portala i posredničkih agencija, porezi i pristojbe, vlasnik dviju jedinica, kategorija 3* (1x apartman dvosobni max. za 4 osobe, 1x apartman jednosobni max. 2+2 osobe), može se neto zaraditi oko 22.000 eura.

Troškovi su sljedeći: paušal boravišne pristojbe – godišnje (300 kn/osoba), paušalni porez 300 kuna po krevetu, članarina TZ-u (plaća se po ostvarenoj dobiti), provizija agencijama (3 – 15 % su provizije najčešćih korištenih online portala, npr Booking.com, Airbnbu).

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Dodatni troškovi (ako vlasnik ne radi check in, kao ni čišćenje apartmana) jesu čišćenje 30 do 50 kuna po satu i check in oko 50 kuna po dolasku. Tu su troškovi praonice rublja, ovisno o količini posteljine koja se daje na pranje. Namještaj i kućanske potrepštine potrebne za najam turistima ili podstanarima, svejedno, mogu se nabaviti za 30.000 do 45.000 kuna.

Uglavnom, troškova ima, ali i zarade, ali samo ako ste naslijedili nekretnine. U protivnom, to je teška tržišna bitka s vrlo neizvjesnim ishodom, piše Slobodna Dalmacija.