Naplata naknada za kalo, lom ili krađu proizvoda s polica trgovina, povratak neprodanih proizvoda, odnosno onih kojima je istekao rok valjanosti nepravedni su trgovinski odnosi pa trgovci proizvođačima, svojim dobavljačima ne mogu nametati obvezu podmirivanja nastalih troškova.

Ovo je dio novih pravila postupanja trgovaca prema dobavljačima sadržanih u prijedlogu Zakona o zabrani zlouporabe vladajućeg položaja u trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima nametanjem nepravednih trgovinskih uvjeta. O visokim maržama plus brojnim ostalim financijskim nametima koje trgovci sustavno uvjetuju dobavljačima u Hrvatskoj se još uvijek ne govori otvoreno kao o problemu koji utječe i na konkurentnost lokalnih proizvođača. Nakon što je Europska komisija u srpnju 2014. u EU Parlament na raspravu poslala Komunikaciju o rješavanju problema nepoštenih trgovačkih praksi kojom ohrabruje članice na rješavanje problematike uz najavu kako će novu analizu objaviti u ljeto 2015. dvadesetak hrvatskih tvrtki okupilo se oko inicijative izrade nacionalnog zakona angažirajući ugledne pravne eksperte iz tog područja.

Prijedlog zakona (čiju presliku Poslovni dnevnik ima na raspolaganju) dostavljen je mjerodavnim adresama, Hrvatskoj gospodarskoj komori, otvarajući joj time opciju da ilustrira svoju servisnu ulogu prema članicama te resornom Ministarstvu poljoprivrede koje je tu temu do sada zanemarivalo. U prijedlogu zakona također izričito stoji da se i naplata naknade za ulistavanje proizvoda koji se već nalaze na policama trgovina, te posebnih naknada za izlaganje proizvoda na određenoj poziciji na polici, naknada za istraživanje tržišta kao i naknada za dostavu robe do prodajnog mjesta ili distributivno-logističkog centra trgovca, zahtijevanje financiranja proširenja prodajne mreže trgovca ili preuređenja postojećih trgovina smatraju nepravednim postupanjem trgovca, odnosno nezakoniti su.

 Detektirajući što je zloporaba vladajućeg položaja od strane trgovaca tekstopisci zakona kažu kako ona "osobito postoji onda kad dobavljač postane gospodarski ovisan o trgovcu uslijed trgovčeva udjela i položaja, te poglavito kroz vertikalnu integraciju trgovca s povezanim dobavljačima u okviru nekog oblika povezanosti poduzetnika, broju, veličini i razmještaju trgovčevih prodajnih objekata." U tekstu zakona stoji da bi za njegovu provedbu trebala biti nadležna Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.

Vladajući položaj
Konkretno se nadalje ističe kako u vladajućem položaju može biti trgovac čiji je udjel na tržištu veći od 25 posto, odnosno onaj čiji godišnji prihod prelazi 500 milijuna kuna. U prvi kriterij na ovdašnjem tržištu uklapa se jedino Konzum, dok je gleda li se prihod lista dosta duga. Uz Konzum tu su još Plodine, Spar, Lidl, Kaufland, Tommy, Billa, Studenac i KTC te NTL. Hoće li i kada ovaj zakon ući u službenu proceduru konkretan odgovor za sada je nemoguće dobiti baš kao i sugovornika pripravnog na izravan javni istup. Stisnuti ukupnim padom potrošnje i zahtjevnim uvjetima trgovaca proizvođači progovaraju tek uz jamstvo anonimnosti i nadaju se akciji državnih institucija sukladno praksi koja odavno postoji u većini članica EU. U Njemačkoj, iznosi jedan poduzetnik, maksimalno terećenje trgovca prema dobavljačima može biti do 4% godišnjeg prometa. Drugi dodaje da je Velika Britanija kod donošenja zakona o sprječavanju nepoštene trgovačke prakse osnovala tijelo za praćenje provođenja zakona ovlašteno za sankcije koje uredno kažnjava neposlušne, a kod nas premda imamo zakon o financijskoj disciplini za koji su bila velika očekivanja nitko nije sankcioniran. 

Limit na maržu
Trgovci u zemljama koje su zakonski regulirale ovo pitanje nisu propali, kaže jedan od sugovornika i dodaje kako nije samo u Njemačkoj već i u Slovačkoj limitirana marža koju trgovci mogu obračunati dobavljačima. Da se može ograničiti moć trgovačkih lanaca i pomoći male trgovce svjedoči i primjer iz Mađarske, dodaje drugi, gdje od nedavno nedjeljom mogu biti otvorene samo trgovine do 200 m2 u kojima je zaposlen vlasnik ili članovi njegove obitelji. 

Plaćaju i krađe

U startu trošak 18 do 19 posto

Prema podacima više proizvođača njihova isporuka trgovačkim lancima u startu je opterećena troškom 18 do 19 posto od ukupna iznosa prometa. Plaćanje za atraktivnije pozicije na polici je 6-7 posto, marketinške aktivnosti trgovcima sufinanciraju u prosjeku sa dva, a regionalni razvoj sa 4 posto. No, tu nije kraj davanjima, za logistiku je trošak dodatnih 2 posto, a za razvoj trgovačke mreže novih 1,5-2 posto, te za ulistavanje proizvoda još jedan posto. Za vlastite proizvode koje trgovac nije prodao nego ih vraća dobavljaču zbog isteklog roka uporabe plaća 0,5 posto te isto toliko i za krađe proizvoda s polica u trgovini.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju