Uvođenje eura kao službene valute nemale će implikacije imati i na biznis mjenjačkih poslova u Hrvatskoj.

U eri kune glavnina tih transakcija odvijala se zamjenama gotovine eura. Zajednička europska valuta obično nosi približno devet od deset kuna njihova prometa. Preostala desetina mahom se i lani odnosila na USD i CHF, iako su manji prometi ostvarivani s još 15-16 valuta.

Za većinu – sporedna usluga
Podaci za 2022. tek se trebaju kompletirati, ali izvjesno je da će ona trajno biti zabilježena kao rekordna za mjenjače. Nakon što su kroz otkupe i prodaje strane gotovine u 2021. evidentirali 25,1 milijardu kuna prometa, na krilima dobre turističke sezone (plus visoke inflacije) lani su već krajem studenoga stigli na 27,2 milijarde kuna.

S potpunim prelaskom s kune na euro prometi mjenjača jako će okopniti, a za dio njih to će značiti i ključ u bravu. Interes za tom licencom u prvom redu mogli bi izgubiti oni kojima je taj posao (bio) glavna djelatnost.

Takvi predstavljaju manji dio ukupnog broja pravnih osoba i obrtnika s odobrenjem HNB-a; za većinu su ih mjenjački poslovi sporedne ili prateće usluge (hoteli, kampovi, benzinske postaje, trgovine). Sredinom prosinca odobrenje HNB-a imalo je ukupno 1080 tvrtki i/li obrta, ali aktivno ih je manje, posljednjih godina između 800 i 850.

U središnjoj banci kažu da su u drugoj polovici prosinca zaprimili veći broj zahtjeva za oduzimanje odobrenja. To znači da će sljedeća mjesečna objava popisa ovlaštenih mjenjača pokazati znatno smanjenje broja izdanih licenci u odnosu na spomenutih 1080.

No, konkretnija slika razmjera utjecaja uvođenja eura na odluke o (ne)povlačenju s tržišta stići će tek u travnju, po isteku roka za dostave ugovora o kupnji računalnoga programa za mjenjačnice zasnovanog na euru. Za te certifikate nadležan je HNB, a na temelju jesenas provedenog testiranja oni su izdani za 15 računalnih programa.

Prema vlasnicima tih certifikata, dio njihovih klijenata (mahom oni kojima to nije osnovna djelatnost) namjerava nastaviti poslovanje i nakon 31. prosinca 2023., a računaju da će programe zasnovane na euru prodati i manjem broju tvrtki koje trguju i stranim gotovim novcem kojim ne trguju banke u RH.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U HNB-u procjenjuju da je kod ovlaštenih mjenjača kojima su mjenjački poslovi glavna djelatnost, a koji neće nastaviti s pružanjem tih usluga, zaposleno nekoliko stotina osoba.

Formalno, u Djelatnosti posredovanja u poslovanju vrijednosnim papirima i robnim ugovorima (prema NKD-u) od blizu 1100 poslovnih subjekata s licencom početkom 2022. bila su registrirana samo njih 44, s 90 milijuna kuna godišnjeg prometa i 315 zaposlenih.

Osjetno jači studeni
U toj skupini očito je i najizraženiji rizik gubitka radnog mjesta. No, valja reći i da za gotovo 300 subjekata (u čemu 257 obrtnika) podaci nisu raspoloživi jer nisu obveznici sastavljanja godišnjih financijskih izvješća.

Inače, prema posljednjim dostupnim podacima, za studeni, mjenjači su u odnosu na isti mjesec godinu prije odradili nešto manje otkupa eurske gotovine (108,2 prema 114,6 mil. eura), ali je prodaja eura bilo osjetno više (88,5 naspram 66,2 mil. eura). Znatno pojačanim prodajama nesumnjivo je pridonijelo i približavanje hrvatskog ulaska u eurozonu.