Zageb potroši godišnje između četvrtine i petine od ukupno potrošene energije u Hrvatskoj, u prosjeku oko 55 tisuća teradžula (TJ) energije, što je ekvivalent 1,3 milijuna tona nafte. Ove godine se planira potorošiti oko 56,5 TJ energetske vrijednosti. Podaci su to koji su iznijeti u redovitoj energetskoj bilanci za Zagreb koju sastavlja Ured za gospodarstvo.

Izvješće INE i HEP-a
S tim ulaznim podacima, i uz podatke da je jedna litra nafte teška 0,8 kilograma, barel ima 159 litara i stoji 77 dolara, dobili smo da cijeli grad prosječno potroši godišnje energije u vrijednosti od “samo” 4,3 milijarde dolara ili 5375 kuna po glavi stanovnika godišnje. Značilo bi to da uz konstataciju iz prve rečenice cijela Hrvatska prosječno potroši energije u vrijednosti između 17,2 i 21,5 milijardi kuna. Izvješća o prihodima Ine i HEP-a za prošlu godinu kažu kako su samo te dvije kompanije ostvarile zajednički prihod veći od 24 milijarde kuna. Autori bilance za Zagreb pozivaju se da su koristili podatke Ine i još četiri dobavljača za derivate nafte, naftni plin i geotermalnu energiju, gradske plinare za plin, toplana i elektrana za toplinsku i električnu endergiju, te nekoliko dobavljača za kruta goriva. Svakako se onda čini da su podaci o potrošnji energije glavnog grada premali. No kako bilo da bilo, u bilanci se još navodi kako su ukupni energetski gubici 15,9 posto, ali iako se u uvodu kaže da je cilj smanjiti gubitke i neposredni protok energije kroz grad, ne navodi se jesu li ti gubici optimalni, preveliki ili premali, te kako ih eventualno smanjiti. Od ostalih podataka o potrošnji navodi se kako su lani najveći udjel u potrošnji imali derivati nafte kojih je potrošeno nešto više od 500 tisuća tona, a za ovu godinu se planira povećanje od dva posto. Prirodnog plina je lani potrošeno oko 865 milijuna kubičnih metara, a ove godine se planira četiri posto više. Električne energije je potrošeno 890,6 megavatsati, što je 31 posto više od planiranog za 2005. godinu, a trend velikog udjela struje planira se nastaviti i ove godine kada je planirana potrošnja nešto veća od milijun MWh. Sveukupno bi grad ove godne trebao potrošiti četiri posto više energije nego prošle godine.

Manja potrošnja plina
Iako prirodni plin uzima najveći udio u bruto raspoloživoj energiji (gotovo polovica za proizvdnju topline, struje i tehnološke pare), zbog velikih gubitaka u distribuciji tih oblika energije ka krajnjem potrošaču njegov udio se u krajnjoj potrošnji smanjuje. Prema podacima iz bilance, ostvareni gubici u transformaciji lani su iznosili čak 31,1 posto, a ove godine trebali bi biti oko dva posto manji. U zaključnim ocjenama navodi se da u razvijenim zemljama Europe potrošnja energije u zadnjih desetak godina stagnira ili pada, a da nacionalni dohodak raste. Iz gore navednih podataka po kojima se planira veća potrošnja glavnog grada, razvidno je da Zagreb još nije uhvatio taj trend.