Za novi Zakon o prostornom planiranju prije dva dana je zaključena jednomjesečna javna rasprava. Koliku je pomutnju izazvao nacrt zakonskog okvira predložen od nadležnog ministarstva na čelu s ministrom Brankom Bačićem govori već i to da se dan uoči zatvaranja e-savjetovanja namnožilo više od tisuću komentara i primjedaba. No, o kontroverzama predloženih zakonskih rješenja i više govore sve glasnije kritike na račun glavnih spornih točaka, koje su posljednjih dana praćene i konkretnim prozivkama pojedinih aktera kojima se one pripisuju. Koplja se najviše lome oko predviđene zabrane etažiranja u turističkim zonama kojom se, kako se tvrdi, ugrožava budući razvoj elitnog turizma, ali i deseci već postojećih investicijskih projekata u toj sferi visoke kategorizacije. Zbog svega je već inicirano i osnivanje Udruge investitora u elitni turizam na Jadranu, a navodno su se oko tog pitanja Vladi već obratila i neka strana veleposlanstva.

Iz redova investitora čula su se i upozorenja o protuustavnosti, kao i pozivanja na slobodu poduzetništva te pravnu stečevinu EU odnosno činjenicu da je etažiranje dopušteno i jasno regulirano u svim glavnim konkurentskim destinacijama unutar EU.

Pošiljatelji tih poruka dosad su uglavnom bili neimenovani, ali ovih dana o cijeloj se priči javno oglasio Vicenco Blagaić. Taj splitski biznismen stoji iza megaprojekta Hrvatski san, zatvorenog luksuznog resorta na dubrovačkom području poznatom i kao Tri sestrice, na kojemu radi već desetljeće i pol.

U intervjuu za lokalni medij rekao je da je o spomenutoj problematici u proteklih 20-ak dana razgovarao s predstavnicima 20-ak ozbiljnih investitora u hrvatskom turizmu, ali i s resornim ministrom Bačićem. Sva njegova saznanja, ističe, upućuju da je ideju o zabrani etažiranja u izdvojenim turističkim zonama u nacrt zakona zapravo gurao ministar turizma Tonči Glavina, a pritom je “adresirao” i krajnju interesnu skupinu koja je za to lobirala. Prema njemu, to su u prvom redu dvije velike hotelske kompanije – Valamar i Maistra – koje su ujedno i najutjecajnije članice Hrvatske udruge za turizam.

Elitnih gostiju 2,5 milijuna

Sve u svemu, ideju je ocijenio “ludom” jer to ne ide pod ruku s razvojem elitnog turizma, kao što privlačenje svjetskih brendova ne ide bez modela koji uključuje rezidencije. Potpuna zabrana etažiranja jednostavno onemogućuje financijsku održivost hotela s pet zvjezdica, po modelu branded residences (BR) pod hotelskim upravljanjem, što je globalni standard. Blagaić je potvrdio svoju ulogu u iniciranju Udruge koja već ima i mrežnu stranicu. Kako se navodi, ona okuplja ulagače, vlasnike i vizionare posvećene razvoju turističkih zona i projekata najviše kvalitete, a pokrenuta je kao “odgovor na potrebu za snažnim i jedinstvenim glasom u pregovorima s institucijama i u predstavljanju Hrvatske na globalnoj turističkoj sceni”.

Uz ostalo, navode da u Hrvatsku u segmentu luksuznog turizma godišnje dolazi 2,5 milijuna gostiju te da je njihova prosječna potrošnja pet do šest puta viša od prosječnog turista. Isto tako, ističu kako je trenutačno u različitim fazama planiranja ili izgradnje više od milijardu eura vrijednosti novih projekata, ali da je većina turističkih zona suočena s administrativnim i zakonskim preprekama koje usporavaju realizaciju. To smatraju jednim od razloga što u uvjetima kad globalni trendovi pokazuju da luksuzni turizam raste prosječno sedam posto godišnje, Hrvatska u tom pogledu i dalje zaostaje za konkurentskim destinacijama.

Tijekom e-savjetovanja upravo je odredba vezana uz etažiranje u turističkim zonama (članak 68.) izazvala izrazito velik broj komentara. Naravno, nisu sve primjedbe istoga predznaka, jer su i interesi raznih dionika različiti. No, u više ih se ističe stav da je zabrana etažiranja pogubna za stvaranje kvalitetnog sadržaja u zonama gdje se smiju graditi ugostiteljsko-turistički sadržaji, nebitno o namjeni građevina T1,T2 ili T3.

“Klasična apartmanizacija na zapadu znači betoniranje obale i krčenje zelenila, no naši su prostorni planovi dovoljno rigorozni u tom smislu jer definiraju da nema gradnje 100 metara od linije obale, a u većini planova propisane su i razine izgrađenosti i zelenila, tako da apartmanizacija u smislu betonizacije u našem slučaju ne bi trebala biti prijetnja”, jedan je od komentara, u kojemu se kao veći problem ističe pretrpavanje ponude nekvalitetnom uslugom u okviru privatnog smještaja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Oglasio se i HGK

Hrvatska gospodarska komora u ime svojih članova koji se bave ugostiteljsko turističkim djelatnostima također smatra da bi potpuna zabrana etažiranja ugostiteljsko-turističkih građevina dugoročno negativno utjecala na konkurentnost hrvatskog turizma i privlačnost investicija.

Kažu kako je u praksi europskih mediteranskih zemalja jasno potvrđeno da regulirani modeli etažiranja (Branded Residences, condo hoteli i apart-hoteli) omogućuju održivi razvoj, privlače kapital i istodobno osiguravaju očuvanje turističke funkcije objekata. Umjesto potpunog ograničenja, u HGK-u smatraju kako bi jasno definirani, propisani i nadzirani uvjeti postigli istovjetnu svrhu odnosno cilj sprječavanja zlouporaba, a istodobno bi se time potaknulo ulaganje u kvalitetne turističke projekte.

“Takav pristup jamčio bi usklađenost s europskom praksom, zaštitu javnog interesa te dugoročni razvoj turizma visoke dodane vrijednosti. Stoga je stav naših članica da bi se etažiranje ugostiteljsko-turističkim građevinama trebalo dopustiti, ali isključivo uz jasno propisane i strogo kontrolirane uvjete kojima bi se zajamčilo očuvanje njihove turističke namjene. U tom smislu ne bi smjela biti dopuštena prenamjena ugostiteljsko-turističkih objekata u stambene jedinice te prijava prebivališta na istima”, zaključuju u Komori.

Jedno je sigurno: u daljnjoj proceduri donošenja Zakona o prostornom planiranju najviše bi buke moglo biti upravo oko tog pitanja, iako se novi zakonski okvir donosi zbog cjelovitog sustava prostornog uređenja, što znači veoma širok obuhvat.