Ne postoje najvažnije ili manje važne djelatnosti. Unutar svakog sektora postoje uspješne ideje i projekti koji stvaraju dodanu vrijednost, koji su inovativni i kojima se potiče razvoj. Takve treba poticati. Potrebno je ulagati u inovativnost, obrazovanje kadrova te je nužno prilagođavanje trendovima na tržištu. Složili su se sudionici okruglog stola Najpropulzivnije djelatnosti koji se danas održao u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u sklopu projekta Poslovni uzlet Poslovnog dnevnika.

„Regulativa državnih potpora potiče sve sektore, one koji imaju dobar projekt, koji će stvoriti dodanu vrijednost. Uostalom, u sustavu Europske Unije nije ni moguće imati sektorski pristup. Umjesto toga prakticira se horizontalni pristup u kojem se potiču i tehnološke djelatnosti poput biotehnologije, biomedicine, inženjerstva ili ICT sektora koji se mogu povezati sa svim sektorima, kao i turizam“, poručila je Dijana Bezjak, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta. Niti Ministarstvo gospodarstva, dodala je, neće moći više davati sektorske potpore, one odlaze u prošlost. Bavit će se potporama za istraživanje i razvoj  te umrežavanjem realnog sektora i znanosti kako bi se stvorio veći potencijal rasta.

Slično razmišlja i Anny Brusić, direktorica  Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u. Brusić je sklona pristupu da se ne govori koji su sektori najvažniji jer to izaziva prijepore, nego da počnemo provoditi politike koje će u svim sektorima, i proizvodnima i uslužnima, prepoznati ono najbolje.

Da je važnost ulaganja u inovacije i obrazovanje jedna od ključnih elemenata rasta i razvoja smatra i Ante Mandić, direktor informatičke tvrtke IN2.

„Često se tvrdi da je glavni problem poduzetnika novac, no nije to glavni problem. Ako imate dobru ideju, novac se uvijek nađe. Da bismo nešto stvorili moramo raditi, moramo stvarati kadrove, uvijete i klimu u kojoj će se roditi ideje“, poručuje Mandić dodajući kako je potrebno povećati broj ljudi koji se školuju na tehničkim fakultetima, ali i spriječiti mlade ljude da odlaze iz Hrvatske. S njime se složio i Hrvoje Balen, član uprave Algebre koji je naglasio i da bi se od osnovne škole mlade trebalo usmjeravati tehničkim i prirodnim znanostima te ih učiti poduzetništvu.

Osim toga, poduzetnici su se složili da je za uspješnu tvrtku nužno jako puno rada, truda, discipline i žrtve, a ne treba očekivati da će uspjeh doći preko noći i bez odricanja. Uostalom, reći će, umijeće preživljavanja poduzetnika je prilagođavanje tržišnim uvjetima.

„Treba raditi! Treba raditi prave stvari, ali prije svega treba poštivati kulturu rada i poduzetništva“, poručio je Petar Šimić, direktor Primacošpeda , dok je Brusić dodala da se u društvu zaboravlja da biti

poduzetnik znači preuzeti rizik. Veliki problem je, ističe Bezjak, i to što poduzetnici svoje planove rade prema tome gdje mogu ostvariti određene poticaje, a ne zbog svoje dobre ideje.

Industrija ljepote

Ljepota koja pokreće gospodarstvo: industrija vrijedna stotine milijardi eura i tri milijuna radnih mjesta

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Sudionici su se složili da je prilika na tržištu puno, nema sektora u koji se ne isplati ulagati ako je u njemu nešto novo, inovativno i perspektivno.

Na okruglom stolu sudjelovali su Hrvoje Balen, član uprave Algebre, Ante Mandić, direktor IN2, Nenad Crnković, direktor Filijale Zagreb Croatia osiguranja, Antun Petrić, član Nadzornog odbora poduzeća MGK-pack d.d., Petar Šimić, direktor Primacošpeda, Anny Brusić, direktorica  Udruge malih i srednjih poduzetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Dijana Bezjak, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta, Ivan Ante Nikolić član uprave tvrtke Blink, te Boris Sesar, direktor prodaje u HT-u.