Predstavljeni su rezultati Studije predizvodljivosti za uspostavu sustava gospodarenja otpadom za sedam županija središnje i istočne Hrvatske, izvijestili su danas iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Rezultati studije predviđaju da su za Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku, Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku i Sisačko-moslavačku županiju optimalna tri centra za gospodarenje otpadom.

U Studiji je analiziran županijski i regionalni koncept izgradnje centara na području sedam županija, a glavni cilj bio je dobiti potvrdu koji je broj i sama lokacija centara optimalan kako bi se osigurala održivost centra, sufinanciranje iz EU i prihvatljiva cijena za građane. Rezultati su prezentirani na sastanku zamjenika ministra Hrvoja Dokoze, direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Svena Müllera i predstavnika županija.

– Krećemo s pripremom dokumentacije koja je potrebna da bi gradnju tri centra za gospodarenje otpadom u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj prijavili za sufinanciranje iz Kohezijskog fonda EU. Prijave za EU sufinanciranje bit će spremne do kraja 2015., a ti će centri s radom početi do kraja 2018., do kada Hrvatska mora uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom – rekao je Dokoza.

Prva dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćina i Kaštijun, s probnim radom počinju krajem 2014. i pokrivat će potrebe Primorsko-goranske i Istarske županije. U idućih šest mjeseci na prijavu za sufinanciranje iz EU fondova ide šest centara: Bikarac za Šibensko-kninsku županiju, Piškornica za Varaždinsku, Međimursku, Koprivničko-križevačku i Krapinsko-zagorsku županiju, Biljane Donje za  Zadarsku i dio Ličko-senjske, Lučino Razdolje za Dubrovačko-neretvansku, Babina Gora za Karlovačku i Lećevica za Splitsko-dalmatinsku županiju. Za pet centara, među kojima se nalaze i tri spomenuta centra, kreće se s pripremom dokumentacije potrebne za sufinanciranje gradnje iz Kohezijskog fonda, navode u Ministarstvu.

Do kraja 2018. u Hrvatskoj će se sagraditi 13 centara za gospodarenje otpadom čija je vrijednost procijenjena na 4,8 milijardi kuna. Gotovo 90% od tog iznosa osigurano je iz Kohezijskog fonda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Iz Kohezijskog fonda gradnja centara sufinancira se s iznosom od oko 70% ukupnih troškova, a nacionalna sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša pokrivaju ostatak do 90%.