Prije 20 godina austrijska Styria Media Group kupnjom Večernjeg lista zakoračila je na međunarodno tržište medija.

Glavni izvršni direktor Styrije, Markus Mair, i direktor Styria Media Internationala, Klaus Schweighofer, govore o izvanrednom razvoju hrvatskih Styrijinih medijskih brendova, pionirskoj ulozi Hrvatske tijekom digitalizacije, poziciji na prvome mjestu te o privrženosti zemlji, ljudima i investicijama.

Koje mjesto zauzimaju hrvatski mediji unutar koncerna Styria Media Group?

MARKUS MAIR: Istu kao oni u Austriji ili Sloveniji, pri čemu su, gledano u odnosu na tržišnu poziciju, čak i jači od njih. Također, imaju istu društvenu zadaću – dati svoj doprinos dinamičnoj demokraciji i živahnom diskursu te nastupati protiv nedaća i zlouporaba kao što je, primjerice, korupcija.

KLAUS SCHWEIGHOFER: Najvažnija je neovisnost. Ona je iznad svega. Glavni urednici i novinari naših medija u Hrvatskoj u radu primjenjuju najviše profesionalne standarde i slobodni su od bilo kakvih utjecaja institucija, interesnih skupina ili vjerskih zajednica. Ali ta neovisnost ne predstavlja samo pravo nego, prije svega, i obvezu. Zbog toga postoje jasna pravila o usklađenosti poslovanja, koja se redovito provjeravaju. Pridržavanje tog okvira predstavlja osnovni uvjet za neovisno novinarstvo.

Hrvatska je 1. srpnja 2013. godine pristupila Europskoj uniji. Koji je doprinos Styria ostvarila svojim angažmanom u Hrvatskoj na njezinu putu u Uniju?

SCHWEIGHOFER: Teško je reći koliki je naš doprinos. No, sa sigurnošću možemo reći ovo – podupirali smo sve ono što je Hrvatskoj koristilo na putu u EU.

MAIR: Povijesno gledano, naša je grupacija trpjela tijekom nacističkog režima, a i od posljedica Drugog svjetskog rata. To znači da Styria, koja postoji od 1869. godine, u svojem genetskom kodu ima zapisane i situacije koje su tada još bile vrlo udaljene od europskog ujedinjenja. Možda se već i iz toga može iščitati jasna privrženost EU, kao i jasna privrženost proširenju Unije na Balkanu.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Prošlo je 20 godina od ulaska Styrije na hrvatsko tržište. Kakve je Styria tad imala predodžbe o tome? Zapravo, to nije bilo u strateškom planu? Ili…?

SCHWEIGHOFER: Večernji list bio je na prodaju i tražio je partnera. Styria je ugrabila tu priliku kako bi sebi time otvorila novo tržište, koje za nas zapravo nije međunarodno nego regionalno. Zagreb je jednako udaljen od Graza kao i Beč.

Je li to, s današnjega gledišta, bila dobra odluka?

MAIR: Da, bila je to dobra odluka. To vidimo po tome što, unatoč izvjesnim turbulencijama, na hrvatskom tržištu medija danas postoji međunarodni udio u koncernu Styria. Za svaku grupaciju je dobro kad se unutar jednoga koncerna pronađu različiti jezici i kulture. Drugo, u ovoj fazi digitalizacije Hrvatska je pionir te postavlja trendove za Austriju i u razvoju medijskih proizvoda. To je i u Austriji rezultiralo mnogim pozitivnim internim posljedicama. I treće, u Hrvatskoj imamo vrlo, vrlo dobre zaposlenice i zaposlenike. Uspjelo nam je mnoge od njih tijekom ovih godina dugoročno vezati za našu grupu.

Kako to da ste tu digitalnu preobrazbu u Hrvatskoj ostvarili tako brzo?

SCHWEIGHOFER: S jedne strane, za to je zaslužan otvoren način razmišljanja, a s druge pristup mnogim stvarima. No, ne budimo nepravedni prema austrijskim kolegicama i kolegama. U Hrvatskoj postoji okruženje koje je dinamično, koje se brzo mijenja. U novijoj hrvatskoj povijesti neka su se kretanja odvijala mnogo brže. Stabilnost se razlikuje od one u Austriji. S druge strane, Austrija je toliko stabilna da joj promjene često teže padaju. Za razliku od austrijskih, kolegice i kolege u Hrvatskoj često su bili prisiljeni na djelovanje. Dobar primjer za to je digitalizacija. Mislim da je Hrvatska u tome pet godina ispred Austrije. Ali to može zahvaliti i svojoj povijesti te s njome povezanim prevratima i promjenama, zbog čega su se razvojni koraci bitno ubrzali. To možemo vidjeti, primjerice, na promidžbenom tržištu: Ondje već dvije trećine prometa dolazi iz digitalnog poslovanja. U Austriji je to i dalje obrnuto.

Ova dva tržišta imaju različite makroekonomske pozicije. Kako hrvatskim medijima uspijeva profitabilno poslovanje, čak i ako možda ne postoji takav raspon potentnih promidžbenih klijenata kao što je to slučaj u Austriji?

MAIR: Tu sigurno postoji razlika. Austrija ima malo više nego dvostruk broj stanovnika od Hrvatske. Samo promidžbeno tržište je s volumenom od okruglo dvije milijarde deset puta veće od hrvatskog. Kompaniju treba prilagođavati dodanoj vrijednosti koju je moguće postići na tržištu, i to je ono što stalno činimo. To što u Hrvatskoj ne ostvarujemo dobit poput one u Austriji moguće je shvatiti pomoću jednostavne matematike. Ali to ne znači da se u medijskoj branši u Hrvatskoj ne može zarađivati novac. Što je važno: Styria ne zarađuje novac kako bi mogla plaćati vlasnicima nego da bi reinvestirala. Čak 99 posto naše dobiti reinvestiramo ili ide u pričuvu. To ima jednako značenje kao i gospodarski temelj ili investicija. Moramo se kretati unutar nekog okvira, no toga smo oduvijek bili svjesni.

Je li to Styria uvijek tako procjenjivala?

MAIR: Možda smo prije 20 godina gledali na makroekonomsku situaciju s više optimizma. To mi je poznato još iz dana moje bankarske karijere, kad se mislilo da će na Balkanu doći do enormnog rasta, slično kao u istočnoj Europi. To se ipak nije dogodilo. No u hrvatskom nacionalnom gospodarstvu vidimo velike potencijale. A nadamo se tome da Hrvatska može i povećati te potencijale.

SCHWEIGHOFER: Da biste mogli biti gospodarski uspješni, treba vam jasna pozicija na prvome mjestu. Te smo pozicije na prvome mjestu postigli kod 24sata, Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika, ali to vrijedi prije svega za našu digitalnu marketplace platformu Njuškalo, gdje imamo dominantnu tržišnu poziciju. Tako je moguće biti profitabilan i u ovako teškom okruženju.

Kako se to postiže, osiguranje te pozicije na prvome mjestu?

SCHWEIGHOFER: Tako što najvećim dijelom investiramo svoju zaradu. Styria je od vremena preuzimanja Večernjeg lista reinvestirala otprilike 40 milijuna eura. Treba reinvestirati – i voditi računa o kvaliteti. Osobito kad je riječ o zaposlenicama i zaposlenicima. Mislimo da u Hrvatskoj imamo mnogo onih najboljih.

Kako Styria gleda na konkurenciju u Hrvatskoj?

SCHWEIGHOFER: Postoje bitni konkurenti, koji su važni, jer je bogat i raznolik medijski krajolik dobar i za nas kako bismo postali dobri i nastavili graditi svoju poziciju na prvome mjestu.

Strateški gledano: U kojem će se smjeru razvijati Styrijini mediji u Hrvatskoj?

SCHWEIGHOFER: Mislimo da je sljedeća tema u digitalnom segmentu video. To je dio naše strategije i na to smo vrlo fokusirani. Mislim da smo i u tome malo ispred Austrije. Osim toga, kvaliteta postaje sve više presudna. U vremenima lažnih vijesti, kad svatko od nas ima mogućnost objaviti bilo što, važno je ponuditi kvalitetu. Kvaliteta znači povjerenje i vjerodostojnost. To je naše najveće dobro, na kojem stalno radimo.

Situacija na tržištu ofset tiska bitno je teža od one u digitalnom segmentu, naklade padaju. Kakvo značenje tisak ima za Styriju?

MAIR: Postoji naša jasna privrženost tisku, koji će i dalje postojati uz digitalni segment. Doduše, on ima manje značenje nego što je to bilo prije 10 ili 15 godina. Moramo prepoznati potražnju za tiskom. Upravo kroz ubrzanje koje digitalizacija donosi sa sobom, na mnogim se tržištima iznova javlja pojačana želja za vijestima koje su otisnute na papiru. Ali i tisak se mora mijenjati. Tiskane novine više idu u dubinu, to je novinarstvo koje prati dulju priču.

SCHWEIGHOFER: Mi u društvu Styria Media International želimo i klasičan tisak i digitalno poslovanje. U dogledno će vrijeme ostati na tome. Ne smijemo zaboraviti da u Hrvatskoj u danima s najboljom nakladom još prodajemo 100.000 otisnutih primjeraka – unatoč našoj dominaciji u digitalnom segmentu i jedinstvenom digitalnom ekosustavu s 24sata, Večernjim listom i Njuškalom. Te tri rakete, odnosno nosači našeg digitalnog poslovanja, predstavljaju od 80 do 90 posto dometa, što znači dominantnu poziciju, na istoj razini s Googleom i Facebookom.

Ali neovisno o tome, i dalje ulažemo u tisak, kao npr. u slučaju vrlo modernog nedjeljnog izdanja Večernjeg lista. No i u 24sata vidjet ćemo tijekom godine nekoliko noviteta na području ofset tiska. Tisak će još dugo živjeti, on predstavlja bitan dio našeg poslovanja i daje značajan doprinos gospodarskom uspjehu obiju dnevnih novina. No kako je to Markus Mair već spomenuo, mijenja se vrednovanje tiska i digitalnog segmenta.

Ima li planova za ekspanziju u Hrvatskoj?

MAIR: Nismo aktivno u nekoj potrazi, no ako se pruže mogućnosti, možemo ih razmotriti. To je pitanje cjelokupne slike. U svakom slučaju, dovoljno smo jaki da kročimo u budućnost i s postojećim markama.

Dakle, postoji privrženost hrvatskome medijskom tržištu?

MAIR: Kao što sam uvodno napomenuo, za nas je hrvatsko tržište medija s našim čitateljicama i čitateljima te korisnicama i korisnicima jednako važno kao austrijsko. Nakon 20 godina ne postoji opravdanje za diferencijaciju. Hrvatska je za nas, jednako kao Slovenija, ključno tržište, to je tako definirano i u našoj strategiji.

Kakva je današnja pozicija Styrijinih brendova u Hrvatskoj s gospodarskoga gledišta?

MAIR: Sigurno da je tijekom proteklih 20 godina bilo izvjesne volatilnosti. Imali smo – i u Austriji – vrlo tešku 2020. godinu, što je uvjetovano pandemijom koronavirusa. No tu smo krizu prebrodili restrukturiranjem i nalazimo se na dobrom putu. Ove ćemo godine opet biti profitabilni. U svakom slučaju, u Hrvatskoj također imamo gospodarski vrlo stabilan temelj.

SCHWEIGHOFER: Prvih nekoliko mjeseci u 2021. godini ostvarili smo razvoj koji je premašio naša očekivanja. Raste naš promet od promidžbe.

Naš je cilj oduvijek bio u tome da budemo bolji od ostatka tržišta i to nam je tijekom proteklih godina uvijek uspijevalo. To znači: Kad je prisutan rast, trebamo više rasti, a kad se tržište smanjuje, trebamo pokušati smanjivati se manje od drugih.

MAIR: U zemljama u kojima je nacionalno gospodarstvo možda još malo osjetljivije, krize bivaju dublje i teže nego u etabliranom nacionalnom gospodarstvu poput austrijskog. To i jest razlog za volatilnosti. Nadamo se da će Hrvatska uspjeti izići iz tih kriza brže i jača nego prije.

SCHWEIGHOFER: Što se tiče tržišnih podataka, jači smo nego što smo ikad bili. Kad je Styria ušla na hrvatsko tržište, bili smo otprilike za polovicu slabiji od našeg najjačega konkurenta. Danas smo u tih četiri ili pet pokazatelja, koje uspoređujemo u području tiska i digitalnog poslovanja, gotovo posvuda barem od 40 do 50, najčešće čak 60 posto iznad konkurencije. To je zaista vrlo dojmljivo.