Kao bomba odjeknula je vijest da se vanjski dug Hrvatske u godinu dana do svibnja 2016. smanjio za 5,1 mlrd. eura, na 44 mlrd., ali nema povoda za slavlje jer je to posljedica razduživanja banaka, koje se bilježi od 2012., te usmjeravanja države na zaduživanje na domaćem tržištu, na kojem refinanciraju inozemne dugove. Tvrtke teško otplaćuju kredite pa im dug simbolično pada.

Država se zadužuje kod kuće
Vanjski dug nastavio se smanjivati, što je ponajprije posljedica nastavka razduživanja bankarskog sektora, kažu analitičari RBA. Dodaju da je i u odnosu na isti mjesec lani zabilježen značajan pad: za čak 31,7 posto ili 2,7 milijardi eura. Država je ukupan državni dug prema inozemnim ulagačima smanjila za 10 milijardi kuna, na 111 milijardi. Ipak, ukupni javni dug tek je za 4,8 milijardi kuna manji nego u svibnju 2015. jer je država razduživanje na stranim tržištima financirala povećanjem zaduženja kod domaćih investitora.

Krajem svibnja država je u Hrvatskoj dugovala 174 milijarde kuna. Pomak prema manjem javnom dugu pozitivna je vijest, ali još smo daleko od razina zaduženosti s početka krize, kad je dosezao 170 mlrd. kn. Bilježeći izloženost nefinancijskog sektora stranim kreditorima, razvidno je da javne tvrtke smanjuju dugovanja, što je posljedica povlačenja s tržišta, ali i zaustavljanja velikih investicija. Tako je u godinu dana taj dio gospodarstva smanjio zaduženost za blagih 150 milijuna eura, što je oko milijardu kuna, ali ako se usporede podaci iz 2010., jasno je da su tijekom krize javna poduzeća otplatila oko 10 milijardi kuna stranih kredita.

Privatne tvrtke loši platiše
Privatne tvrtke i dalje grcaju u problemima. Ukupan im je vanjski dug 11,2 mlrd. eura, ali na teško stanje upozorava podatak o zakasnjelim plaćanjima, koja su u svibnju dosegnula 1,85 mlrd. eura. Za usporedbu, 2010. bilo je to 767 mil. eura. Po podacima HNB-a, ukupna zaduženost poduzetništva po kreditima je oko 87 mlrd. kn i manja je za 4,5 milijardi nego lani.

Ipak, i na domaćem tržištu tvrtke su najgori platiše pa je 30% kredita u loših. "S obzirom na nastavak razduživanja financijskog sektora, ali i uz smanjenje duga komponente opće države te uz predviđeni gospodarski rast, do kraja godine očekujemo niži udio bruto inozemnog duga u BDP-u", zaključuju u RBA.