Šef eurogrupe i ministar financija Nizozemske Jeroen Dijsselbloem upozorio je da bi financijski moćnici ciparski model uskoro mogli primijeniti na Sloveniju, Maltu i Luksemburg jer su to zemlje koje imaju 'prevelik bankarski sektor, koji treba smanjiti', piše Večernji list. 

'Prije nego što dođe do problema, ojačajte svoje banke, popravite bilance i budite svjesni da, ako banke upadnu u nevolje, mi nećemo automatski doći da ih riješimo', upozorio je Dijsselbloem u razgovoru za Financial Times. Što je pokazala ciparska kriza i može li Slovenija biti novi Cipar? Glavna pouka ove krize je da zajednička monetarna unija baš i nije zaživjela u Europi, navodi Večernji list.  'Euro je u biti njemačka i nešto manje francuska valuta. Euro je najviše određen disanjem njemačkog gospodarstva, a uopće nije kompatibilan s grčkom, ciparskom, slovenskom ili portugalskom ekonomijom. Valuta je kao krv, svaki organizam proizvodi svoju krv, a euro je krv njemačkog gospodarstva. Grčka, Cipar i Slovenija organizmi su koji su primili nekompatibilnu krvnu grupu', komentirao je za Večernji ekonomski analitičar Ljubo Jurčić.

Monetarna unija u ovakvom obliku ne može preživjeti, smatra Jurčić, i bit će nužno što prije provesti njezino restrukturiranje. Jedna od ideja jest da se slabije ekonomije vrate nacionalnoj valuti, ali da ostanu u carinskoj uniji.
'Za Grke i Ciprane bilo bi bolje da se vrate drahmi, ali tome se protivi bogatiji dio eurozone koji to doživljava kao propast ideje eura. No, u ovako postavljenoj eurozoni, koja nije utemeljena na solidarnosti, euro mogu zadržati samo osnivači Europske unije – Njemačka, Francuska i zemlje Beneluksa', smatra Ljubo Jurčić te dodaje da ciparska kriza nema ništa zajedničkog sa slovenskom jer ni jedno drugo gospodarstvo u Europi nema ništa zajedničko s ciparskim. 

Tekst u cijelosti pročitajte ovdje.