Trend smanjenja broja poslodavaca neisplatitelja plaća kao i radnika koji su s tim problemom suočeni iz godine u godinu se smanjuje i to vrlo brzim tempom.

Podaci Porezne uprave pokazuju da je problem u odnosu na 2014. manji za 3/4 te da je u 2017. na udaru bilo 9791 radnika prema kojima isplatu plaća nisu iskazala 2762 poslodavca. Riječ je o manjem broju na strani neisplatitelja za 19% u odnosu na 2016., kao i na strani radnika (8%). U 2015. broj poslodavaca bio je manji za 26% prema godini ranije, a broj radnika za koje nije iskazana isplata za 37%. 

U 2016. smanjenje broja poslodavaca neisplatitelja iznosilo je čak 54%, a broja radnika za 59% u odnosu na 2015. No, kako je kao polazna točka popis neisplatitelja i radnika za 2014. koji je obuhvaćao čak 10.072 poslodavaca za 41.217 radnika, a proizlazi da je se u 2017. broj poslodavaca neisplatitelja smanjio za 73% prema 2014. te broj radnika za 76%., postavlja se pitanje što je tome kumovalo. U dijelu sindikata može se čuti da je poboljšanje posljedica djelovanja dva zakona. Riječ je o Stečajnom zakonu iz 2015. kad je Milanovićeva Vlada uvela stečaj po službenoj dužnosti u slučaju neisplate tri plaće, kao i novog Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (lani izmijenjenog naziva Zakon o osiguranju radničkih tražbina).

Tim se zakonom za poslodavca predviđa obveza da se sam blokira u slučaju neisplate plaće te država uskače s isplatom tri minimalca, ali i postupanje Inspekcije rada koja blokira račun ako to poslodavac ne učini. Također, faktor je navodno vezan i uz puno tvrtki koje su po skraćenom postupku nestale s tržišta.  No Vlado Brkanić, glavni urednik RRiF-a, razlog vidi isključivo u gospodarskom opravku, koji se, iako je mali pomak, izražava kroz bolju naplatu tražbina u gospodarstvu.

"Ako poduzetnici bolje naplaćuju svoje tražbine, oni isplaćuju i plaće. Kako se poboljšala gospodarska situacija, poboljšava se i likvidnost, ali oporavak nije dovršen, što je razlog tome zašto imamo još mnogo tvrtki s problemima likvidnosti te posljedično kasne s plaćama za radnike koji čine oko 2% zaposlenih u realnom sektoru", kaže Brkanić.

Ni političari sa zakonima, ni sindikati s prosvjećivanjem poslodavaca kako bi trebali isplaćivati plaće ne mogu biti efikasni na tom planu, nego je gospodarski oporavak ključ za redovitije isplate.  Uz nekoliko iznimki, po njemu je riječ o malim tvrtkama s nekoliko zaposlenika, koji su najranjiviji segment gospodarstva. "Agrokor je također važan faktor, jer je širio nelikvidnost kao veliki generator nereda u neplaćanju. Sad je taj problem otpao i poboljšala se likvidnost u gospodarstvu", kaže Brkanić.