Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predviđa kontinuirani pad potrošnje alkohola u Hrvatskoj u idućih desetak godina, pokazuje izvješće o alkoholu i zdravlju u svijetu za 2014. objavljeno ovaj tjedan.

WHO procjenjuje da će u Hrvatskoj potrošnja alkohola nastaviti padati u odnosu na 12,2 litara čistog alkohola koliko je 2010. popijeno po glavi stanovnika i da će 2015. pasti na 11,7 litara. Pet godina poslije potrošnja će biti 11,2 litre, a 2025. godine 10,8 litara čistog alkohola na godinu po glavi stanovnika.

Prosječni stanovnik Hrvatske stariji od 15 godina, prema podacima za posljednje ispitano razdoblje 2008. do 2010., popio je godišnje 12,2 litara čistog alkohola. Muška populacija prosječno je popila 17,7 litara čistog alkohola, a ženska 7,1 litara po glavi stanovnika.

Kada se iz toga isključi populacija koja uopće ne pije i u obzir se uzimaju samo konzumenti alkohola, prosječna postrošnja je 15,1 litara. Od toga 19,3 litre čistog alkohola godišnje popiju muškarci, a 10,1 litara žene.

Hrvatska je time iznad europskog prosjeka. U Europi je prosjek konzumacije čistog alkohola po glavi stanovnika 10,9 litara.

Najveću prosječnu potrošnju u Europi, regiji s najvećom potrošnjom alkohola u svijetu, imaju Bjelorusija (17,5 litara čistog alkohola po glavi stanovnika), Moldavija (16,8 litara) Litva (15,4 litara) i Rusija (15,1 litara), a od Hrvatske više alkohola po glavi stanovnika troše još i Rumunjska, Ukrajina, Andora, Mađarska, Češka, Slovačka, Portugal, Srbija, Poljska, Finska i Latvija dok je u Francuskoj zabilježena ista potrošnja kao u Hrvatskoj te stoga dijele 16. mjesto u Europi.

Najmanju potrošnju u Europi ima Turska (2 litre), Azerbajdžan (2,3 litara) i Izrael (2,8 litara).

Od zemalja u širem okružju najmanju potrošnju imaju Italija (6,7 litara čistog alkohola godišnje po glavi stanovnika) i Makedonija (6,7 litara), slijede BiH (7 litara), Crna Gora (8,7 litara), Austrija (10,3 litara) i Slovenija (11,6 litara). Od Hrvatske su gore Srbija (12,6 litara) i Mađarska (13,3 litara).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

WHO je analizirao i obrasce konzumiranja alkohola pa je tako utvrdio da se u Hrvatskoj najmanje jednom u prethodnih 30 dana opilo 20 posto muškaraca starijih od 15 godina i dva posto žena starijih od 15 godina, odnosno prosječno oko 11 posto.

U kategoriji sklonosti povremenom opijanju, u Europi prednjači dio skandinavskih zemalja i zemalja srednje Europe. Hrvatska je tu tek na 31. mjestu. Hrvatska djeca u dobi od 15 do 19 godina nešto su manje sklona opijanju u odnosu na druge europske tinejdžere (28,8 posto s najmanje jednim pijanstvom u mjesec dana) pa je Hrvatska u toj kategoriji u odnosu na europske zemlje na 20. mjestu.

Najomiljenije piće u Hrvatskoj je vino koje sudjeluje u ukupnoj potrošnji alkohola s 45 posto, zatim pivo na koje otpada 40 posto potrošnje, a slijede žestoka pića 15 posto.

Italija, Francuska i Portugal su europske zemlje s najvećom potrošnjom vina, a zemlje u kojima je pivo najzastupljenije u ukupnoj potrošnji su BiH, Turska i Island. Žestoka pića u ukupnoj potrošnji stanovništva imaju najveći udjel u zemljama poput Rusije, Ukrajine, Bjelorusije, Bugarske, Slovačke, Albanije i Izraela.

WHO je obradio podatke o potrošnji alkohola među turistima i glavna 'alkoholna turistička odredišta' u svijetu su Estonija, Antigva i Barbuda te Bahami u kojima su turisti popili prosječno 3,0 do 4,24 litara čistog alkohola. U Hrvatskoj je prosječna potrošnja alkohola 0,68 litara po turistu.

Prema izvješću WHO-a od posljedica prekomjernog konzumiranja alkoholnih pića tijekom 2012. umrlo je više od tri milijuna ljudi, što je više nego od AIDS-a, tuberkuloze i nasilja zajedno. Četvrtina ruskih muškaraca umire prije pedesete, velikim dijelom zbog alkoholizma. Neki među ispitanicima priznali su da tjedno konzumiraju tri ili više boca votke.

Godišnje svaka osoba u svijetu starija od 15 godina prosječno konzumira 6,2 litre čistog alkohola, no manje od polovine stanovništva ili oko 38,3 posto uistinu "pije", pa tako oni godišnje prosječno konzumiraju 17 litara čistog alkohola.

Osobe slabijeg imovinskog stanja općenito su češće pogođene društvenim i zdravstvenim posljedicama konzumiranja alkohola.

Prema izvješću o povezanosti konzumacije alkohola i zdravstvenog stanja u koje su bile uključene 194 zemlje ustanovljeno je da su neke među njima već počele raditi na jačanju mjera kojima bi se ukazalo na štetnost alkohola. Među njima su veći porezi na alkoholna pića, povećanje dobne granice za njihovu kupnju i regulacija tržišta.