Vujčić je za HRT rekao da je zasad jedini primjer učinka na gospodarstvo onaj u Kini, za koju MMF procjenjuje da će stopa biti oko 2 posto umjesto ranije prognoze od oko 6 posto.

‘Za ostale zemlje još je nemoguće reći, ali to je obrazac koji se u ovom trenutku koristi kao jedini dostupan, jer imamo primjer jedne zemlje, i to druge najveće ekonomije na svijetu, kroz koju je koronavirus već prošao’, rekao je Vujčić.

Kaže da je u ovom trenutku najbolje raditi projekcije kroz različite scenarije. Koliko bi štetu Hrvatskoj virus mogao nanijeti u idealnom slučaju?

‘Ako uzimamo kao MMF ovakvu matricu, obrazac, kao što je to bio slučaju u Kini, onda ta šteta neće biti prevelika. Recimo, ako uzmete turističke prihode koji se ostvaruju u ta tri mjeseca kad bi se taj ciklus odvio, to je otprilike 2,7 milijardi eura prihoda koji se ostvaruju u to doba, znači treći, četvrti i peti mjesec, i to nije apsolutno nešto što bi moglo značajno ugroziti hrvatsko gospodarstvo,’ rekao je Vujčić.

Na pitanje može li jamčiti stabilnost kune poručuje – apsolutno, a rekao je i da naš bankarski sustav nije ugrožen, već može podnijeti bilo kakve šokove. Komentirajući redove pred bankomatima rekao je da to nema nikakvog smisla jer će taj novac biti raspoloživ danas, sutra, za tjedan ili mjesec dana…

‘Nema apsolutno nikakvog razloga da bi netko nosio novac doma, samo povećava rizik da netko provali i ukrade mu taj novac’, rekao je Vujčić.

Odgovarajući na pitanje koje HNB ima alate i kako može reagirati Vujčić je rekao da imaju dvije vrste politika. Jedna je monetarna – osiguravanje jeftine dugoročne likvidnosti bankama da mogu podupirati gospodarstvo, međunarodne pričuve za održavanje stabilnosti tečaja te, treće, intervencije na obvezničkom tržištu, iako to, kako je rekao, nije primarna uloga narodne banke, ali su i to u ovoj situaciji otvorili kao instrument monetarne politike. Imaju i set supervizorskih mjera.

‘Mi ćemo bankama omogućiti da svoje klijente tretiraju kao izvrsne klijente, A-klijente, to su najbolji klijenti, kojih je preko 90 posto, ako su 31. 12. 2019. bili A-klijenti, i tijekom praktički cijele ove godine i do ljeta iduće godine, što omogućava bankama da, ako netko ne izvršava svoj obveze zbog toga što je došlo do politika koje, kako bi spriječile socijalne kontakte, zatvaraju poslovanje, mogu prebroditi to razdoblje odgađajući im kreditne obveze’, rekao je Vujčić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost