Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u utorak, u povodu konačne odluke o pridruživanju Hrvatske europodručju, da će se članstvo u eurozoni u dugom roku sasvim sigurno odraziti na rast standarda hrvatskih građana.

Konačno je objavljeno

FOTO: Hrvatska primljena u eurozonu, konačno znamo i tečaj konverzije

Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU-a (Ecofin) usvojilo je u utorak tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., među kojima je i odluka o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.

Današnjim odlukama dovršen je postupak donošenja odluka u Vijeću i Hrvatska od 1. siječnja 2023. postaje 20. članica europodručja.

“Pet godina nakon što smo počeli naš put u eurozonu, danas je dan kad je donesena odluka o stupanju Hrvatske u eurozonu i mislim da je to stvarno povijesni dan”, izjavio je Vujčić ispred zgrade HNB-a.

Zadovoljan je što se pet godina napornog rada isplatilo, a predstoji još šest mjeseci tehničkih priprema za uvođenje eura.

Istaknuo je da će članstvo u eurozoni za Hrvatsku značiti puno više sigurnosti, benefite će osjetiti građani i poduzetnici, a bit će i atraktivnija investicijska destinacija.

“U dugom roku, to će se sasvim sigurno odraziti na rast standarda građana u Hrvatskoj”, istaknuo je guverner HNB-a.

U smislu fluktuacija, ne očekuje da bi se s tečajem kune do ulaska u eurozonu trebalo išta bitno događati. “Sada svi znaju točan tečaj po kojem će se odvijati konverzija (…) i koji će služiti kao vrlo jasna vodilja za tečajno tržište. Tako da ne vjerujem da će biti bilo kakvih značajnih fluktuacija tečaja u preostalom razdoblju”, izjavio je Vujčić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Podsjetio je da od 5. rujna počinje obaveza iskazivanja cijena u kunama i eurima, a da svi koji žele mogu to činiti već sada. “Ali po tečaju koji sada znamo. Do sada su se mogli koristiti različiti tečajevi”, dodao je Vujčić.

S obzirom na snažno jačanje američkog dolara prema euru, novinari su Vujčića pitali hoće li se ubrzo morati braniti tečaj eura, pri čemu je guverner pojasnio da je to jačanje posljedica toga što je Fed značajno krenuo s povećanjem kamatnih stopa, dok je ECB to zasad tek najavio.

No, očekuje se da će već ovog mjeseca ECB započeti svoj ciklus podizanja kamatnih stopa, što će onda zasigurno utjecati i na tečaj.

U ovom trenutku kamatne stope HNB-a su više od onih ECB-a, no Vujčić očekuje da će s 1. siječnjem i ulaskom Hrvatske u eurozonu kamatne stope ECB-a i HNB-a biti na istoj razini.

Na pitanje novinara oko punjenja bankomata eurima, Vujčić očekuje da će većina bankomata s prvim danom iduće godine “biti na euru”, a sa svima bi to trebao biti slučaj u idućih desetak dana nakon uvođenja eura.