Vlada je sa sjednice u srijedu u Hrvatski sabor uputila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske kojima investitorima želi dodatno olakšati ulaganja a na sjednici su, međi ostalim, usvojeni Nacionalni plan razvoja bolnica i Dugoročni plan razvoja oružanih snaga.
Izmjenama zakona o strateškim investicijama se, po riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, investitorima žele stvoriti još povoljniji uvjeti nego do sada. Kako je izvijestio, trenutno je pet projekata prošlo proceduru, devet je u proceduri Povjerenstva za strateške investicijske projekte, a 18 u završnoj fazi administrativne pripreme, dok je sedam odbačeno zbog nepotpune financijske dokumentacije. Predsjednik Vlade Zoran Milanović dodaje kako Vlada predloženim izmjenama želi dodatno, zakonito pogodovati onima koji žele ulagati.

Investitorima se predloženim izmjenama i dopunama zakona omogućava lakše i fleksibilnije podnošenje financijske dokumentacije vezane uz projekt, a razlog je u činjenici da većina do sada prijavljenih investicijskih projekata nije imala zatvorenu financijsku konstrukciju.

Novina je i odredba da privatni zainteresirani investitor u roku od 60 dana od dana donošenja Vladine odluke o proglašenju strateškog projekta mora dostaviti Ministarstvu gospodarstva dokaz o osiguranim izvorima financiranja u visini od najmanje 10 posto ukupne vrijednosti projekta. To uključuje bankarsku garanciju domaće ili strane banke, i/ili namjenski deponirana oročena novčana sredstva na rok od devet mjeseci.

Propisuje se i postupak odabira potencijalnih strateških projekata koji bi se mogli realizirati na nekretnini nad kojom država ima većinu suvlasničkih dijelova, prema stanju u zemljišnim knjigama, ili nekretnini nad kojom država i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju većinu suvlasničkih dijelova, a koja je prostornim planom planirana za razvoj investicijskih projekata.

Prema prijedlogu, strateški projekti mogli bi se realizirati i na pomorskom dobru ako ono čini funkcionalnu i poslovnu cjelinu s navedenim nekretninama. Novost je i da zainteresirani investitor privatni ili javno-privatni projekt prijavljuje Agenciji za investicije i konkurentnost (AIK).

Milanović: Banski dvori napravili sve što su mogli u slučaju Šešelj

Premijer Zoran Milanović rekao je da je vlada u okviru svojih nadležnosti reagirala na odluku Haškog suda o puštanju na slobodu ozloglašenog optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja i da je u tom slučaju napravila sve što je mogla. ICTY je 6. studenoga Šešelja zbog zdravstvenih razloga pustio na privremenu slobodu, a on je odmah po povratku u Beograd nastavio sa svojom ratnohuškačkom retorikom i promoviranjem ideje velike Srbije.

Milanović je na početku sjednice kazao kako je riječ o ozloglašenom optuženiku te da vlada u povodu takve odluke "ima inicijativu preko stalne misije u New Yorku, a i drugim kanalima" i poduzima radnje koje su u okviru njezinih mogućnosti i nadležnosti. Milanović je pozdravio to što je Hrvatski sabor u srijedu u svoj dnevni red uvrstio prijedlog deklaracije kojom se izražava duboko nezadovoljstvo odlukom o privremenom puštanju otpuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja na slobodu i kojom će pozvati da se ta odluka opozove.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izvjestila je o svim poduzetim koracima nakon što je Šešelj pušten iz pritvora. Kazala je i da je Hrvatska reagirala na slučaj Šešelj "bez obzira na marginalnost same osobe" i na Vijeću ministara vanjskih poslova Europske unije 17. studenoga i to zbog Šešeljevih izjava koje su upućivane izravno u hrvatske medije "s namjerom narušavanja bolje regionalne suradnje i narušavanja odnosa između društava".

Budući da će 10. prosinca na Vijeću sigurnosti biti rasprava o radu Haškog suda, Pusić ističe da će Hrvatska sudjelovati u toj raspravi, a isto je predloženo i Europskoj uniji koja inače u toj raspravi ne sudjeluje.

Usvojen Nacionalni plan razvoja bolnica

Nacionalnim planom razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014. – 2016., koji je vlada usvojila na sjednici u srijedu, želi se povećati dostupnost i kvaliteta bolničke zdravstvene zaštite te racionalizirati troškove poslovanja bolničkih ustanova.

Cilj je Nacionalnog plana povećati dostupnost bolničke zdravstvene zaštite, unaprijediti kvalitetu, učinkovitost i pružanje bolničkih usluga te povećati djelotvornost i racionalizirati troškove poslovanja bolničkih ustanova, rekao je ministar zdravlja Siniša Varga.

Nacionalnim planom definira se i uspostava Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite. Prema Nacionalnom planu, želi se smanjiti stopa akutnog bolničkog liječenja za 10 posto, prosječnu stopu popunjenosti kreveta dovesti na 80 do 85 posto (ovisno o djelatnosti), smanjiti duljinu bolničkog liječenja za 10 do 40 posto (ovisno o djelatnosti i ustanovi), povećati broja ambulantnih usluga za minimalno 10 posto te povećati broj slučajeva dnevne bolnice i dnevne kirurgije za minimalno 10 posto.

Nacionalni plan se temelji na četiri regije zdravstvenog planiranja – Središnja i sjeverna regija, Istočna regija, Južna te Zapadna regija. U svakoj od njih bit će jedan klinički bolnički centar kao krovna bolnička institucija u regiji s kojom su povezane manje bolnice.

Usvojen Dugoročni plan razvoja oružanih snaga

Dugoročnim planom razvoja oružanih snaga RH za razdoblje od 2015. do 2024. godine, koji je Vlada sa sjednice u srijedu uputila u saborsku proceduru, u idućem desetljeću predviđeno je ukupno izdvajanje za vojsku u iznosu od 48 milijardi kuna. Ministar obrane Ante Kotromanović ističe da je plan usklađen s NATO standardima te donosi projekciju desetogodišnjeg razvoja vojnih sposobnosti i definira resurse.

Za realiciju plana je u idućem desetljeću potrebno izdvojiti najmanje 48 milijardi kuna, a cilj je do 2018. zadržati postojeće finaciranje, rekao je Kotromanović. Godišnji proračun za obranu iznosi 4,3 milijarde kuna.

"Vizija je da na kraju tog razdoblja Oružane snage budu manje, negdje do 15 tisuća djelatnika, puno bolje obučene, opremljene i spremne izvršavati utvrđene misije i zadaće", kazao je ministar i ocijenio da je dokument realan i ostvariv.

Priorotet je opremanje i modernizacija, uz kontinuirano osposobljavanje djelatnika, dodao je. Planom je predviđeno ravnomjerno razvijanje svih grana vojske (kopnena, mornarica i zrakoplovostvo). Naveo je i da će se neperspektivne nekretnine u vlasništvu Ministarstva obrane dati na upravljanje Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom.

Vlada je Ministarstvu obrane dala i suglasnost da na teret državnog poračuna u razdoblju od 2015. do 2018. godine nabavi pet obalnih ophodnih brodova, u ukupnom iznosu nešto manjem od 385,5 milijuna kuna (s PDV-om).

Licencije za rad ravnatelja škola od 1. siječnja 2017.

Licencije za rad ravnatelja uvest će se od 1. siječnja 2017. godine, predloženo je u izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama koje su sa sjednice upućene u saborsku proceduru. Datum se pomiče s 1. siječnja iduće godine na 1. siječnja 2017. kako bi se osigurale pretpostavke za izvršenje postupka licenciranja, objasnio je zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Roko Andričević.

Izmjenama zakona propisuju se i načini izrade i donošenje mreže škola, rokovi i načini promjene obrazovnog programa, regulira se nastavak obrazovanja za stjecanje više razine kvalifikacija te jasnije uređuje odredba za stjecanje i gubitak statusa redovitog učenika. Izmjenama se stvaraju i pretpostavke za donošenje pravilnika o elementima i kriterijima za upis u srednju školu, čime će se oni urediti na dulje razdoblje, kazao je Andričević.

Izmjenama se propisuje i da sve škole u kojima se školuju učenici s teškoćama u razvoju mogu od iduće godine u odgojno-obrazovni i nastavni proces uključiti pomoćnika ili stručno-komunikacijskog posrednika za pomoć takvim učenicima.

Nova zapošljavanja u administraciji za EU fondove

Vlada je prihvatila prijedlog o zapošljavanju 349 službenika u državnim institucijama, koji će se baviti pripremom projekata i prihvatom sredstava iz fondova Europske unije. Novi će službenici, po riječima potpredsjednika vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića, tijekom 2015. godine biti zaposleni u središnjim tijelima državne uprave, vladinim uredima, pravnim osobama s javnim ovlastima i zakladama uključenim u sustave upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova u Hrvatskoj.

Financiranje njihovih plaća u 85-postotnom iznosu osigurano je iz EU-ovih sredstava pri čemu će za porezne obveznike samo u 2015. godini biti ostvarena ušteda od 126 milijuna kuna, kaže potpredsjednik Grčić. Ujedno tvrdi da Hrvatska ne kasni u procedurama bitnim za povlačenje novca iz EU fondova te naglašava da apsorpcija EU-ovih sredstava nije samo posao vlade nego i jedinica lokalne samouprave, komunalnih poduzeća, nevladinih udruga i gospodarstva.

Pokrivanje štete i za neosigurana vozila

Vlada je u srijedu prihvatila prijedlog izmjena Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, kojima se u sustav pokrivanja šteta uključuju neosigurana vozila. Ministar financija Boris Lalovac objasnio je da tim izmjenama predlaže brisanje odredbe po kojoj su iz osiguranja isključene oštećene osobe – vlasnici ili vozači neosiguranih vozila koja su sudjelovala u prometnoj nesreći. Ujedno, predlaže se da osiguranje vlasnika odnosno korisnika osiguranog vozila pokriva štete na neosiguranim vozilima.

Druga je novost da će društvo za osiguranje pravo naplate regresa imati od osoba odgovornih za štetu koja je nastala zbog obijesne vožnje za što je donosena pravomoćna sudska presuda.

Vlada je prihvatila i izmjene Zakona o financiranju vodnog gospodarstva s više tehničkih detalja koji se tiču naplate vodnih naknada. Vlada je danas dala i suglasnost HŽ Cargu za kredit od 15,4 milijuna kuna kod Zagrebačke banke, radi refinanciranja postojećeg kreditnog zaduženja.