Skupina devet vodećih europskih banaka odlučila je zajednički nastupiti prema Europskoj komisiji i Europskoj središnjoj banci kako bi pokušala isposlovati proširenje europskih mjera financijske pomoći i na područje jugoistočne te istočne Europe. Prema pisanju londonskog Financial Timesa, cilj bankarske skupine je proširenje mjera za jačanje likvidnosti i poticanje novih kreditnih plasmana u državama s “europskom perspektivom”, a koje su značajna tržišta za europske banke.

Šest banaka
Inicijator bankarskog okupljanja radi lobističkog pritiska na europske institucije je austrijska Raiffeisen banka, čiji izvršni direktor Herbert Stepic smatra izuzetno opasnim ograničavanje financijske pomoći europskih institucija samo na područje članica Europske unije. “Mnogi od nas borili su se 50 godina kako bismo izvukli taj dio Europe iz komunističkog zagrljaja, a sada kada je u tom dijelu Europe uspostavljena tržišna ekonomija, ne smijemo ih ostaviti same u ovom iznimno teškom trenutku”, izjavio je Stepic. Iako Stepic nije želio izravno imenovati države na koje cilja skupina, može se pretpostaviti da je riječ o državama s “visokim vanjskim financijskim potrebama”, možda o Srbiji, Bosni i Hercegovini ili Ukrajini. Prema Stepicevim riječima, europske banke žele čuti jasan stav Bruxellesa o spremnosti proširivanja eventualne pomoći ranjivom financijskom sektoru država izvan Europske unije. Skupinu banaka, osim austrijskih Raiffeisen banke i Erste banke, čine još i talijanski UniCredit i Intesa San Paolo, francuski Société Générale, belgijska KBC banka, švedski Swedbank, njemački Bayern Landesbank te EFG Eurobank iz Grčke. Od spomenutih devet banaka čak šest ih posluje u Hrvatskoj. Javno istupanje predstavnika Raiffeisen banke u Financial Timesu otkrilo je namjere skupine koja je do sada željela svoje neformalno postojanje držati podalje od očiju javnosti, no Stepic javni istup skupine opravdava “pogoršanim ekonomskim uvjetima”. Naime, razgovor Stepica s Financial Timesom poklopio se s prilično nepovoljnim ekonomskim prognozama Europske komisije za kratkoročno razdoblje i najnovijim oscilacijama na financijskom tržištu.

Mala pomoć
Europska komisija objavila je svoju do sada najmračniju procjenu ekonomskog rasta Europske unije u kojoj prognozira pad od 1,8 posto tijekom ove godine na razini zemalja članica. S druge pak strane kreditna agencija Moody’s u srijedu je okarakterizirala bankarski sustav Ukrajine ocjenom “negativno”. Javni istup predstavnika Raiffeisena bio je usklađen i s izjavama člana Uprave UniCredita zaduženog za regiju srednje i istočne Europe Ericha Hampela, izrečenima istoga dana na kraju bečke konferencije Euromoney. Hempel je tom prilikom pozvao na stvaranje “Plana za srednju i istočnu Europu” zbog “rizika od kreditne krize”. Prema Hampelovu mišljenju, koordinacija međunarodnih financijskih institucija, središnjih i poslovnih banaka u takvom je planu nužna. Prema Stepicevu mišljenju, eventualna financijska pomoć Bruxellesa europskomistoku bila bi “razmjerno mala” u odnosu na već ubrizgani iznos eura u zapadnoeuropske banke. Izvršni direktor Raiffeisena takve kalkulacije temelji na ukupnom BDP-u bivših komunističkih država središnje Europe od 740 milijardi eura te ukupnom BDP-u zemalja jugoistočne Europe od 270 milijardi eura, a samo BDP Austrije iznosi 290 milijardi eura. Europske financijske institucije do sada su, uz asistenciju MMF-a, u nekoliko slučajeva bile uključene u davanje podrške posrnulom financijskom sektoru zemalja “nove Europe”. Podsjetimo, financijsku “infuziju” dobile su Mađarska i Litva, a Poljskoj je upućena europska pomoć bez asistencije MMF-a.