Šef Hrvatskih laburista Dragutin Lesar najavio je u Intervjuu tjedna  na Soundsetu podnošenje kaznene prijave protiv premijera, nastavi li kršiti Zakon o upravljanju državnom imovinom. 

I danas prijeti opasnost, upozorio je Lesar, da Vlada odlukom o prodaji HPB-a, Croatia osiguranja ili davanjem autocesta u koncesije, na najgrublji način krši Zakon o upravljanju državnom imovinom.

''A odluke su donijeli da Sabor prije toga nije usvojio strategiju upravljanja državnom inovinom. Bude li i dalje tako, podnijet ću kao saborski zastupnik kaznenu prijavu protiv Zorana Milanovića Državnom odvjetništvu, za kazneno djelo protuzakonitog upravljanja državnom imovinom'', rekao je Lesar odgovarajući na pitanje voditelja Saše Ćeramilca koga bi sutra poslao u zatvor da dođe na vlast.

Vladu je zeznuo Čačić

Za sadašnje stanje, pa i pad BDP-a od 1,9 posto kriv je, smatra Lesar, Radimir Čačić i njegovi ljudi.

''BDP neće rasti ako ne krenu investicije javnog, a posebice privatnog sektora. Linić je tog bio svjestan, no nije smio ništa reći jer je u Vladi. Zeznuo je resor prvog potpredsjednika Vlade i njegovi suradnici'', rekao je Lesar.

Sad nam je ovako jer smo se ponašali k'o pijane budale

Pojasnio je Lesar i na temelju podataka, manje poznatih hrvatskoj javnosti, zašto u Hrvatskoj ni prije Čačića, u posljednjih 20 godina, nije bilo puno investicija.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

''Ponašali smo se kao pijane budale! Velika investicija mogao je biti Južni tok, bivši premijer Sanader je imao triput dogovoreni prijem kod Putina i triput je otkazao u zadnjem trenutku. Drugo je Kina, kad je naša delegacija boravila u Kini, Kinezi su htjeli uložiti dvije milijarde eura, no naši nisu htjeli. Izraelci su pokušali investirati u turizam i ništa…'', nastavio je Lesar.

U Hrvatsku su, dodaje, investirale mahom članice Europske Unije, koje su strateški birale ključne sektore – financijski, farmaceutski, telekomunikacije, trgovinu na malo.

''Zašto? Jer banke nameću kamate za kredite, telekomunikacije jer imamo najveće cijene impulsa u Europi, farmaceutsku zbog enormnog profita, i, naravno, trgovine zbog proizvodnje hrane'', zaključio je Lesar. 

Više o svemu pročitajte ovdje.