Četvrti krug poreznog rasterećenja, prema procjenama Vlade, trebao bi značiti rasterećenje za oko 3,8 milijardi kuna, ali iz jučer predstavljenih Smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2020. do 2022., i iduće godine se godine na razini opće države računa s ostvarenjem suficita, i to na razini 0,2 posto BDP-a. 

I predsjedanje EU-om košta
Osim što to pretpostavlja da tijekom javne rasprave o poreznom paketu neće doći do dodatnih ustupaka (a izvjesno je da će pritisaka još biti), planirani pozitivan saldo nesumnjivo će biti na kušnji i slijedom apetita prema proračunu, odnosno probijanju planova na značajnijim rashodnim stavkama. Na velikom testu svakako će biti stavka rashoda za zaposlene čije se plaće isplaćuju iz proračuna.

Pojedini sindikati zaposlenih u javnom sektoru, od obrazovanja do zdravstva, već su nagovijestili da će ustrajati na povećanju osnovica, uz uobičajenu prijetnju štrajkovima. Iz Smjernica se, međutim, ne razaznaje da je novo povećanje osnovica u planu. Naime, plan rasta rashoda za zaposlene koji se financiraju iz tzv. općih prihoda i primitaka sugerira da su u iduće tri godine ukalkulirana samo povećanja plaća  slijedom godina staža (s 0,5% dodatka).

Nema sumnje da će jurišanja na više novca iz proračuna u idućih nekoliko mjeseci biti i s raznih drugih strana, iako se u odnosu na tekući plan rashoda za 2019. i dogodine predviđa nemalo povećanje ukupnih rashoda u odnosu na ovodgodišnji plan za 3,9 milijardi, na 144,3 milijardi kuna.  Pritom bi se oni koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju za dvije milijarde, na 113,6 milijardi kuna. Na povećanje u tom dijelu najviše utječe porast izdataka za mirovine i mirovinska primanja (na temelju indeksacije i porasta broja umirovljenika).

Tu je i učinak cjelogodišnje primjene ugovorenih povećanja osnovica za izračun plaća u državnim i javnim službama iz ove godine, kao i efekti mjera demografske obnove, odnosno provedbe obiteljske i populacijske politike, među kojima npr. povećanje iznosa limita novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta.  Porastu ukupnih rashoda pridonijet će i troškovi predsjedanja Hrvatske Vijećem EU u prvom polugodištu 2020., kao i veća obveza uplate doprinosa proračunu Europske unije, ističe se u Smjernicama.

Rashodi koji se financiraju iz ostalih izvora financiranja te ne utječu na razinu manjka državnog proračuna planiraju se za 2020. na 30,7 milijardi kuna ili 1,9 milijardi više u odnosu na tekući plan 2019. Taj je rast rezultat povećanja sredstava koja se izdvajaju za aktivnosti i projekte financirane iz EU sredstava za 2,1 milijardu kuna, uz istovremeno smanjenja ostalih izvora koji ne utječu na razinu proračunskoj manjka. Prihodi državnog proračuna za iduću su godinu predviđeni u iznosu 141,6 milijardi kuna, što je 5,6 mlrd. više u odnosu na ovogodišnji plan, a temelji se na očekivanom gospodarskom rastu (2,6 posto realno) te fiskalnim učincima najavljenih poreznih izmjena, ali i cjelogodišnjeg efekta dijela mjera iz ove godine.  

Izvanproračunski rashodi

Slijedom tih projekcija prihoda i rashoda iduće se godine očekuje manjak državnog proračuna od 2,7 milijardi kuna ili 0,6 posto BDP-a. No, na ukupan saldo općeg proračuna, uz lokalnu državu, utječu i financijski rezultati izvanproračunskih korisnika i trgovačkih društava.

Od iduće godine obuhvat izvanproračunskih fondova se širi i oni bi, prema projekcijama, trebali dogodine ostvariti višak iznad 2,3 milijarde milijarde. Uz 1,47 milijardi kuna viška DAB-a, Fonda za zaštitu okolišta i energetsku učinkovitost te Hrvatskih cesta i Hrvatskih voda, oko 890 milijuna kuna suficita planira se od nekoliko “novaka” u kategoriji izvanproračunskih korisnika.

Od iduće godine, naime, među njima će biti HAC, ARZ i HŽ Putnički prijevoz s ukupno oko 1,3 mlrd plusa, te HŽ Infrastruktura s oko 400 milijuna manjka. Od ostalih državnih tvrtki i/li pravnih osoba klasificiranih u sektor opće države (HRT, HROTE, HBOR, Fond za razgradnju NEK, Lučka uprava Zadar te Alan) također se očekuje doprinos suficitu, i to oko 400 milijuna, dok je za lokalnu državu predviđen minus 430 milijuna ili oko 0,1 posto BDP-a. 

Sve u svemu, prema nacionalnoj metodologiji u konačnici se predviđa manjak od 0,2 posto BDP-a, a prema europskoj metodologiji ESA 2010, koja uključuje još neke prilagodbe, očekuje se suficit od 0,2 posto BDP-a.  Međutim, kod izvanproračunskih fondova koji trenutno više novca sakupe nego što troše i time “nose” suficit ne pokazuju stanje (potencijalnih) obveza.