U gotovo svim kapitalno zahtjevnijim Vladinim projektima u kombinaciji su, barem nakratko, bili i mirovinski fondovi, od prvih najava monetizacije autocesta do privatizacije Hrvatske poštanske banke ili dokapitalizacije Uljanika. Sve te zamisli samo su dodatni poticaj za odavno najavljivane obuhvatne promjene zakona kojima se i jučer bavila za to zadužena radna skupina.

Nova pravila igre trenutno su i najzanimljivija upravo s aspekta povećanja prostora za ulaganja 'mirovinaca' u domaće gospodarstvo.Uz već otprije najavljeno podizanje tzv. koncentracijskog limita s trenutnih 10 posto udjela u kapitalu izdavatelja, iz izvora bliskih Vladi saznajemo da se razmatra i mogućnost da se za manji dio ukupne imovine mirovinskim fondovima daju posve "slobodne ruke". Dakle, da ukupno 10 ili 15 posto imovine mogu imati uloženo i u već(insk)e udjele. Zasad je to još otvoreno pitanje, no menadžeri mirovinskih fondova priželjkuju da se to dogodi, tim prije što će novi zakon napokon regulirati i uvođenje podportfelja s obzirom na rizičnost ulaganja (vrsta financijskih instrumenata) i dob članova fondova drugog mirovinskog stupa. U aktualnoj radnoj verziji, doduše, zasad nema te inovacije, a njome se predviđa i da se koncentracijski limit poveća sa 10 na 15 posto, što je nešto manje u odnosu na prvotne najave kad se govorilo o dizanju praga na 20 posto udjela u kapitalu izdavatelja.

Mirovinska štednja oko 1,67 milijuna građana članova obveznih fondova ovaj je mjesec premašila 50 milijardi kuna, a od toga je nešto više od šest milijardi kuna ili 12,2 posto uloženo (izravno) u domaće dionice. Govoreći na prošlotjednoj burzovno-fondovskoj konferenciji o tome koliko su za OMF-ove s imovinom na razini 15 posto BDP-a ograničavajući postojeći limiti, Dinko Novoselec, prvi čovjek AZ fonda, istaknuo je kako 10 posto npr. Podravke danas predstavlja tek nešto više od 0,5 posto imovine tog fonda. A Podravka je tržišnom kapitalizacijom među top 15 dioničkih društava na burzi i u tom pogledu osjetno odskaču samo Ina, Hrvatski telekom te Zagrebačka i Privredna banka. Na tu četvorku odnosi se čak 82 milijarde kuna ili 62 posto ukupne tržišne kapitalizacije kompanija na ZSE. Kod drugih mirovinskih fondova proporcije su, s obzirom na njihovu veličinu, nešto drukčije. No, i u najmanjem Erste Plavom, s neto imovinom većom od 6,5 milijardi kuna, desetina Podravke predstavlja nevelikih 2 posto imovine fonda.

Da je mirovinska štednja nedovoljno u funkciji podrške razvojnim  projektima u gospodarstvu, opaska je koja se u javnosti čuje dosta često. I menadžeri OMF-ova priznaju da su u 10 godina otkako djeluju najmanje zadovoljni tim aspektom mirovinske reforme. I nakon ulaska u EU vide se dominantno u domaćim ulaganjima i želja im je, kažu, da se barem ne povećava njihov udjel imovine u državnim obveznicama (trenutno je oko dvije trećine). Prostor za povećana ulaganja u domaći korporativni sektor vide u prvom redu u dokapitalizacijama. O ovogodišnjim prinosima ne mašu previše iako trenutno premašuju čak deset posto, nagovještavajući da će dobit premašiti onu bankarskog sektora. Prema Hanfinim podacima za rujan, neto imovina OMF-ova bila je na 48,7 milijardi, ali u međuvremenu su i dionice i obveznice dobile na cijeni. No, u fondovima su svjesni da takav trend prinosa teško može potrajati.  

Nova pravila igre za mirovinske fondove:

1. Uvođenje podportfelja s obzirom na rizičnost ulaganja i dob članova

2. Čvršće definiranje pravila za promjenu visine upravljačkih naknada

3. Povećanje tzv. koncentracijskog limita sa sadašnjih 10 na 15 posto kapitala izdavatelja

Otvorena pitanja:

1.Povećanje granice do koje fondovi mogu ulagati u neku tvrtku na 20% kapitala te tvrtke

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

2.Omogućavanje fondovima da 10-ak posto imovine ulože bez ikakvog ograničenja