Premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana je rekao da Vlada detaljno prati situaciju s poskupljenjem goriva te da postoje i alati za intervenciju bude li potrebna, a jučer je za jednim alatom i posegnula.

Uredbom o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata za idućih je 30 dana utvrdila cjenovni “plafon”. Maloprodajne cijene motornog benzina i dizelskog goriva u idućih mjesec dana smiju iznositi najviše 11,10 kuna (benzin) odnosno 11 kuna (dizel).

Uz objašnjenje kako se Uredba temelji na Zakonu o tržištu nafte i naftnih derivata, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić precizirao je da na najvišu maloprodajnu cijenu nije dozvoljeno obračunavati naknade ili druge troškove.

Neće biti veliko opterećenje

S obzirom na rok važenja Uredbe, smatra da potencijalni učinci ne bi trebali biti preveliko opterećenje za distributere. “Vjerujemo da će u tom razdoblju doći do stabilizacije cijena na tržištu”, kaže Ćorić.

U svakom slučaju, po isteku roka važenja Uredbe će se razmotriti situacija. Vladin odabir načina intervencije u ovom trenutku premijer Plenković ocijenio je kao “dobar i agilan pristup rješavanju situacije” jer će se na taj način stabilizirati očekivanja i poslati poruka povjerenja gospodarstvenicima i sugrađanima.

“Razdoblje od 30 dana daje nam i vremena da dobro analiziramo što će se zbivati na globalnom tržištu te sukladno tome donosimo odluke najbolje za gosparstvo i građane”, kazao je Plenković.

Proteklih dana mnogi su se uključili u rasprave o tome bi li i kako Vlada trebala intervenirati. U raspredanjima o strukturi maloprodajne cijene naftnih derivata isticalo se da veći dio cijene otpada na državne namete (PDV plus trošarina), a neki su problematizirali i distributerske marže.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U pogledu intervencija prijedlozi su uglavnom išli u smjeru smanjenja trošarina. To je, međutim, “alat” za kojim u Vladi sigurno neće lako posegnuti, barem ne prije nego što se iskoriste drugi načini primirivanja cijena. Naftne trošarine važna su prihodna stavka državnog proračuna.

Na godišnjoj razini od njih se proteklih nekoliko godina ubiralo više od 8,5 milijardi kuna, što predstavlja više od polovice ukupnih prihoda od trošarina (proteklih godina proračunu su donosile po približno 16 milijardi, s tim da je lani uslijed koronakrize zabilježeno 14,5 milijardi).

Četiri posto manje

U prvoj polovici ove godine po svim trošarinama prihodovalo se sedam milijardi kuna, što je pola milijarde više nego lani, te nekih 300 milijuna kuna ili 4 posto manje od polugodišnjeg prihoda predpandemijske 2019. godine.

Drugo polugodište zbog turizma je u pravilu izdašnije, dijelom i zbog dinamike naftnih trošarina, a imajući u vidu ovogodišnju sezonu lako je moguće da bi se od trošarina na naftne derivate u proračun ponovno moglo sliti 8,5 milijardi, a moguće i više.

Ograničenje maksimalne cijene, i to na mjesec dana, proračun zasigurno neće znatnije osjetiti na prihodima od PDV-a kojima ove godine rast cijena, uključujući i gorivo, ide u prilog. Fiskalni saldo pak u pojačanom je fokusu Vlade, među ostalim, zbog konvergencijskih kriterija u projektu uvođenja eura.

Maksimalnu cijenu za naftne derivate u narednih mjesec dana u Vladi su postavili otprilike na trenutnim maloprodajnim cijenama i lako je moguće da pridržavanje Uredbe neće ni predstavljati veliko ograničenje.

U pojačanim variranjima cijena nafte na međunarodnim tržištima nakon rasta početkom tjedna sredinom ovog tjedna bilježi se blaga korekcija.

Cijene nafte pale su ispod 83 dolara za barel. U dnevnim pregledima tržišta ističe se kako trgovci strahuju od slabljenja potražnje u razdoblju pojačane inflacije i problema u nabavi koji koče oporavak velikih gospodarstava od pandemijske krize.