U Hrvatskoj oko 55 posto studenata plaća studij, a statistika se u korist onih koji plaćaju školarine iz godine u godinu povećava. No, precizne podatke o broju redovnih studenata koji plaćaju školarine nitko nema, čak ni Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ). “Otkad je prije dvije godine uveden lump sum model financiranja sveučilišta, ona nisu obvezna dostavljati podatke koliko je studenata upisano na teret ministarstva, a koliko ih studij plaćaju sami. Sveučilišta i fakulteti sami odlučuju o kvotama na račun ministarstva, te onih koji će sami plaćati”, rekao je Duje Bonacci, glasnogovornik MZOŠ-a.

Velik porast plaćanja
No da statistika ide u korist onih koji studiraju samo zato jer si to mogu priuštiti potvrđuje i Institut za razvoj obrazovanja. Oni tako barataju podacima da je od 1991. do 2004. ukupan broj studenta povećan za 82 posto, a broj onih koji plaćaju za čak 814 posto. Usporedbe radi, 1991. godine 88 posto studenata studiralo je uz potporu nadležnog ministarstva.Primjera radi, Sveučilište u Zagrebu u ovoj akademskoj godini je planiralo upisati 13.782 studenta. Istodobno je smanjen broj studenata kojima troškove studiranja u cijelosti pokriva država sa 4760 na 4434, odnosno za 326 mjesta, dok je broj studenata koji plaćaju maksimalnu školarinu povećan sa 2572 na 2995. Neki su fakulteti unazad dvije godine uveli praksu linearnog plaćanja školarine tako da najbolje rangirani student na razredbenom ispitu plaća najmanji iznos, a za sve ostale se trošak povećava. Jedan od njih je zagrebačka Ekonomija.“Ove smo godine za 1000 kuna povećali iznose školarina samo za brucoše. Oni sada plaćaju 6500 kuna umjesto 5500 kuna, koliko primjerice stoji godina za studente viših godina. No, mi smo jedini fakultet na kojem se školarina plaća prema uspjehu na godini, što bolji uspjeh, manja je cijena”, objašnjava Darko Tipurić, dekan Ekonomskog fakulteta. Inače, u odnosu na 2006. godinu, u 2008. fakultet je drastično smanjio broj studenata bez plaćanja sa 440 na 160. “Prvih 200 na listi ne plaća ništa, a tek 400. student plaća maksimalnu školarinu od 7800 kuna”, pojasnio je Josip Kregar, dekan Pravnog fakulteta, koji također ima linearne školarine. Godina na Pravu je prošle godine stajala 7000 kuna, a godinu prije 5500, a besplatno studira tek 160 studenata.

Studij 100.000 kuna
Na Filozofski fakultet se, primjerice, bez plaćanja školarina lani moglo upisati 616 studenata, a ove godine ih je u toj kvoti 540 iako cijenu od 6000 kuna nisu mijenjali. Godina na Medicinskom fakultetu stoji 9240 kuna, a besplatno se upisuje tek 190 od 290 studenata. Na FER-u je 2006. besplatno bilo upisano 400 studenata, a prošle akademske godine 300. Godina tamo stoji 7370 kuna.Iznosi školarina za preddiplomske i diplomske studije, ovisno o studiju, kreću se do vrtoglavih 12.000 kuna, dok je cijena doktorskih studija na pojedinim fakultetima narasla čak do 100 tisuća kuna, s tim da se školarine povećavaju iz godine u godinu. Samo na Sveučilištu u Zagrebu, neslužbeno doznajemo, oko dvije trećine studenata plaća neku vrstu školarine, a ni ostali se ne mogu pohvaliti statistikom u korist besplatnog studiranja. Više nitko ne dvoji da cijena studija i manji broj kvota za studente koji studiraju besplatno ne uzrokuje nejednakost u pristupu obrazovanju, posebice onom visokom. Ako tome pridodamo činjenicu da od 130 tisuća studenata njih tek 2519 ostvaruje pravo na državnu stipendiju od 500 do 800 kuna, od čega je svega njih 611 iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, stječe se dojam da je studiranje u Hrvatskoj privilegija bogatih.“Globalno tržište usluga visokog obrazovanja je najklasičnije slobodno tržište gdje cijenu studija određuje odnos ponude i potražnje”, zaključio je Duje Bonacci.