U 2021. godini nastalo je 1.766.560 tona komunalnog otpada, čime se ukupna količina vratila na vrijednost iz 2018. godine, stoji u izvješću o komunalnom otpadu Ministartsva gospodarstva i održivog razvoja. U odnosu na prethodnu 2020. godinu to je povećanje od četiri posto.

“Ako se promatra godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku, ona je iznosila 454 kilograma što je najveća vrijednost u promatranom razdobolju od 1995. do 2021. godine.

Navedeno se može pripisati korištenju popisa stanovnika iz 2021. godine koji je rezultirao značajno nižim vrijednostima od procjena stanovnika EUROSTAT-a koje su se koristile u prethodnim godinama”, navodi se u izvješću.

Jedan od značajnih čimbenika koji su utjecali na povećanje ukupnih količina nastalog komunalnog otpada je veća aktivnost uslužnog sektora nakon usporenog rada ili zatvaranja tijekom 2020. godine uslijed pandemije COVID-19.

Iz Ministartsva ističu da se u 2021. godini nastavilo kontinuirano provođenje izobrazno – informativnih aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti građana o njihovoj ulozi u stvaranju i sprječavanju nastanka otpada te izdvajanju otpada na mjestu nastanka.

Ulaže se u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada poput spremnika za odvojeno prikupljanje s kućnog praga, izgradnju reciklažnih dvorišta, nabavu vozila, izgradnju sortirnica i dr., što je rezultiralo povećanjem broja jedinica lokalnih samouprava (JLS) s odvojenim sakupljanjem (s 514 na 519) i povećanjem udjela odvojenog sakupljanja od 2 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu.

Time je udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada iznosio 43 posto odnosno 761.683 tona, a udio miješanog komunalnog otpada u sakupljenom otpadu činio je 57 posto odnosno 1.004.877 tona, stoji u izvješću.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

U 2021. godini također se bilježi porast broja JLS-a u kojima se provodilo odvojeno sakupljanje biootpada iz komunalnog otpada. Navedena aktivnost provodila se u 39 posto JLS-a odnosno 215 JLS-a što je za 23 JLS-a više nego u prethodnoj godini. Odvojeno je sakupljeno 122.175 tona biootpada iz komunalnog otpada odnosno 25 posto procijenjene ukupne količine (494.583 tone) što je porast za 1 postotni bod u odnosu na 2020. godinu.

Slijedom toga može se govoriti o riziku od nepostizanja nacionalnog Cilja 1.3. iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine (PGO RH) propisanog za odvojeno sakupljanje biootpada.

Rezultat daljnjeg ulaganja u otvaranja i opremanja novih reciklažnih dvorišta u 2021. godini vidljiv je u porastu broja aktivnih reciklažnih dvorišta sa 186 na 201. Također se bilježi porast količina sakupljenog komunalnog otpada putem reciklažnih dvorišta za 5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Reciklažna dvorišta su u 2021. godini preuzela ukupno 63.173 tona komunalnog otpada. Najviše je sakupljeno glomaznog otpada (41 posto), otpadnog drva (19 posto) i papira i kartona (9 posto).

Od ukupne količine odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada), oporabljeno je 560.129 tona, dok je količina stvarno recikliranog otpada iznosila 555.320 tona (uklonjene nečistoće i neciljani materijali). Time je stopa oporabe komunalnog otpada u 2021. godini iznosila 32 posto, a stopa recikliranja 31 posto što je za 2 postotna boda više nego u 2020. godini kada je stopa recikliranja iznosila 29 posto.

Time još uvijek nije dostignut cilj koji sukladno čl. 54. ZOG i Okvirnoj direktivi o otpadu iznosi 50 posto. Također je upitno dostizanje Cilja 1.2. iz PGO RH prema kojem je do 2022. godine potrebno minimalno oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu 52 posto komunalnog otpada.

Kada se razmatra stopa oporabe komunalnog otpada koji potječe od sakupljanja u okviru javne usluge, ona na nacionalnoj razini iznosi 16 posto dok stopa recikliranja iznosi 15 posto.

Županije s najboljim rezultatima su Međimurska županija (40 posto), Koprivničko – križevačka županija (33 posto) i Varaždinska županija (31 posto), a županije s najnižom stopom oporabe u okviru javne usluge su u Ličko – senjska županija (2 posto) i Zadarska županija (2 posto).

Nakon pribrajanja dodatno utvrđenih količina i procjena (otpad iz uslužnog sektora, otpad preuzet u okviru nacionalnog sustava za posebne kategorije otpada koji organizira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te količina koje su prijavili trgovci na malo, najveće procijenjene stope oporabe i dalje se bilježe za Međimursku županiju (55 posto), Varaždinsku županiju (48 posto), Koprivničko-križevačku županiju (45 posto) i Grad Zagreb (41 posto), dok su županije s najnižim vrijednostima stope oporabe i dalje Ličko – senjska županija (19 posto) i Zadarska županija (20 posto).

Količina odloženog biorazgradivog komunalnog otpada na odlagališta u Hrvatskoj iznosila je 594.107 tona. Time nije dostignut cilj iz članka 55. ZGO vezano za smanjenje odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada nije dostignut.

Tijekom 2021. godine odložena količina komunalnog otpada iznosila je 1.029.725 tona, od čega se 4290 tona odnosi na otpad upućen na odlaganje u Bosnu i Hercegovinu, te 84.093 tona na nečistoće i neciljane materijale koji su izdvojeni prije samog postupka recikliranja i upućeni na odlaganje. Time je udio odloženog komunalnog otpada u 2021. godini iznosio 58 posto. Riječ je o smanjenju od 2 postotna boda u odnosu na 2020. godinu.

Sukladno PGO RH do 2022. godine potrebno je odlaganje komunalnog otpada smanjiti na 25 posto nastalog komunalnog otpada. Količine odloženog komunalnog otpada smanjile su se u razdoblju od 2010. do 2021. godine za 36 posto, što se djelomično može pripisati smanjenoj proizvodnji miješanog komunalnog otpada i ostalog otpada iz kućanstava te porastu odvojenog sakupljanja pojedinih frakcija, ali i boljojkvaliteti podataka uslijed uvođenja vaga na odlagališta.