Nakon što su za poskupljenje hrane i jednu od najvećih inflacija u Sloveniji devet mjeseci od uvođenja eura najvećim krivcima prozvani trgovački lanci Mercator, Tuš i Spar, sindikati, javnost i posebice tamošnji ministar gospodarstva natjerali su trgovce na promjene ponašanja u politici cijena osnovnih namirnica. Iako trgovci izjavljuju da su zbog povećanja nabavnih cijena prisiljeni na postupno povećanje cijena hrane, ipak su osnovne prehrambene artikle, izuzev kruha, dali na akcije.

Visoke marže
Mercator je u svojim supermarketima istaknuo cijene pedesetak prehrambenih artikala s natpisima “Stop inflaciji!” dok je generalni direktor TUŠ-a izjavio kako će cijene kruhu, tjestenini, jajima i mlijeku vratiti na siječanjske. Za poskupljenja ministar gospodarstva optužuje trgovce, koji se pak brane kako marže nisu povećavali već su cijene podigli proizvođači. Primjerice, cijene kruha koje su definitivno više od onih na hrvatskom tržištu, po njima su takve ne samo zbog rasta cijene pšenice već i zbog kartelskog dogovora pet najvećih pekara koje drže 80 posto slovenskog tržišta. No, unatoč ovim “objektivnim” okolnostima rasta cijena sirovina kao što je pšenica na svjetskom tržištu, slovenskim se trgovcima i dalje pod nos stavljaju visoke marže, posebice kod sira gaude i maslaca. Međutim, u usporedbi s našim cijenama upravo su maslac i sir gauda u našim trgovinama skuplji. Nedavno su i Talijani u znak protesta na jedan dan prestali kupovati svoju paštu zbog visokih cijena koje su podignute zbog pšenice. A kako su se pobunili i Slovenci, špageti poznate Barille u Mercatoru stoje 0,65 eura, što iznosi samo 4,76 kuna. U Konzumu ti isti špageti od 500 grama koštaju gotovo duplo, 8,49 kuna. Što se tiče spornih marži maslaca i sira gaude, pitanje je kolike su u nas kada se kilogram tog istog Vindijinog sira u Konzumu prodaje za 55,99 kuna, a u Mercatoru u Rogatcu, najbližem dućanu na slovenskoj strani kada se putuje za Celje, koji je, istina, od drugog proizvođača, 52,89 kuna. Veći broj i ostalih prehrambenih artikala skuplji je u Zagrebu nego primjerice u Rogatcu iako su oni od istih proizvođača. Tako primjerice Franck kava od 10 dag u Sloveniji stoji 0,66 eura što je 4,83 kune, a u Konzumu u zagrebačkom naselju Špansko 6,99 kuna. U Zagrebu je mineralna voda Jamnica od 1,5 litara 5,69 kuna, a u Mercatoru 3,95 kuna odnosno 0,54 eura. Izvorna voda Jana iste količine stoji u Mercatoru 0,49 eura ili 3,58 kuna, dok je u Konzumu 5,19 kuna. Podravka, međutim, ima artikle s nešto malo višim cijenama u Sloveniji pa Vegeta od 250 grama tamo stoji 13,11 kuna, a ista takva u Konzumu je 12,50 kuna. I Zvijezda jestivo ulje je nešto skuplje u Mercatoru gdje mu je cijena za litru 9,96, a u Konzumu 8,39 kuna. No zato Mercator za razliku od Konzuma ima puno veći izbor jestivih ulja pa ono robne marke M stoji 0,92 eura za razliku od Zvijezdinog koje stoji 1,36 eura. Čokolino je isto skuplji i u Rogatecu stoji pakovanje od 1 kg 48,28 kuna, a u Zagrebu 45,99.

Primjer Leibniza
Zanimljiva je velika razlika keksa Leibniz od 200 grama koji se u Mercatoru prodaju za 6,95 kuna, a u Konzumu za 14,99 kuna. Mlijeko je u Konzumu skuplje, pa svježe Vindijino s 3,2 posto masnoća stoji 5,99 kuna, a svježe s 3,5 posto masnoća od Ljubljanskih mlekarni je u Mercatoru 4,83 kune. Nadalje, maslac od 250 grama u Konzumu robne marke K Plus stoji 14,49 kuna, a ista količina ali od proizvođača Pomurske mlekarne u TUŠ-u se prodaje za 9,45 kuna. U Sloveniji najskuplja Šentjurska jajca, deset komada stoje 2 eura što je 14,99 kuna, ali ima i jeftinijih od 1,41 euro. U Konzumu Perfa jaja stoje 14,65 kuna. No u Sloveniji piletina ima više cijene pa u Mercatoru Perutninin domaći “piščanec” od 1,80 kg stoji 42,12 kuna, a isti od Vindije u Konzumu je oko 37 kuna. Kruh je u Sloveniji u pravilu skuplji i 1 kg bijelog stoji i do dva eura za razliku od Konzumovog od 700 grama koji je 7,10 kuna. U Sloveniji su i cijene brašna više te kilogram Štajerske moke bijele od proizvođača Intesa košta 10,11 kuna, dok je kilogram takvog istog od Podravke u Konzumu 6,99 kuna. Letimičan pregled ostalih neprehrambenih artikala pokazuje da Slovenija nije tako skupa kako čitamo u hrvatskom tisku. Sapun za pranje Palmolive , Nivea krema, lak za kosu Taft ili Jar za suđe te hrana za mačke i ostali deterdženti cijenama su približni hrvatskim.

Neće masovno kupovati u inozemstvu

Najave kako će Slovenci masovno odlaziti kupovati hranu u Hrvatsku nemaju osnove, osim ako računaju na veći iznos povrata poreza. Ni hrvatski građani ne kupuju masovno u Sloveniji, iako se onima na granici to prema nekim artiklima može isplatiti. Za potrebe kupnje u nekoj od stranih zemalja, prema istraživanju GfK, tek 17 posto građana u Hrvatskoj drži eure. Oko 40 posto građana izjavilo je da naša zemlja još nije spremna za prelazak na euro, dok 35 posto drži da to valja učiniti tek kada se stabilizira hrvatsko gospodarstvo.