Zato što su im troškovi za lijekove zadnji na listi prioriteta za plaćanje, a limiti preniski, bolnice veledrogerijama trenutačno plate tek svaki četvrti lijek, a od početka godine s plaćanjem je prestala svaka peta bolnica.

Konkretno, samo jedan klinički bolnički centar u zadnjih 6 mjeseci platio je račun za lijekove samo za jedan mjesec. Tako su zaključno sa zadnjim danom siječnja bolnice veledrogerijama dugovale 4,2 milijarde kuna, a u prosjeku, dug bolnica i ljekarni prema veledrogerijama mjesečno raste između 220 i 250 milijuna kuna.

Pa će već krajem ovog mjeseca dug doći na alarmantnu razinu koja je zabilježena u listopadu, a to je preko 5,7 milijarde kuna.

Ove su brojke u utorak na konferenciji za novinare predstavili predstavnici 4 najveće veledrogerije u Hrvatskoj okupljene u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, upozorivši da je pitanje dana kad će im dobavljači zaustaviti isporuku lijekova.

“Kako ovakvo stanje traje godinama, veledrogerije su se dosad snalazile podizanjem kredita da podmire svoje dobavljače, no situacija je takva da mi za to više nemamo mogućnosti, i bojimo se da će nam zbog toga proizvođači lijekova uskratiti isporuke. To je najgore što se može dogoditi, i to želimo spriječiti”, upozorila je Diana Percač, predsjednica HUP-Koordinacije veledrogerija.

Pojasnila je kako je, unatoč rebalansu državnog proračuna krajem 2020. godine, kada je osigurano dodatnih 670 milijuna kuna, te dodatnim sredstvima u iznosu 2,24 milijarde kuna, dugovanja bolnica i ljekarni prema veledrogerijama kontinuirano rastu.

Sanacije pokrivaju tek stara dugovanja, dok u međuvremenu nastaju nova, i to je problem koji država još nije riješila, ističu veledrogerije koje su ovih dana opet uputile dopise na predstavnike Vlade, no zasad bez rezultata.

Kako više nisu u stanju kreditirati državu, od Vlade traže žurno podmirenje potraživanja u iznosu 2 milijarde kuna za dugove bolnica, uz dodatnih 700 milijuna kuna za dugove ljekarni, te dodatnih 300 milijuna kuna za svaki mjesec kašnjenja s plaćanjem iza 31. siječnja 2021.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Na dosadašnjim sastancima s Ministarstvom zdravstva i financija ukazivali smo na nužnost hitnog definiranja daljnje dinamike plaćanja HZZO-a, ali i pronalaska dugoročnog rješenja kroz reformu zdravstvenog sustava koje će osigurati normalno funkcioniranje sustava opskrbe lijekovima i medicinskim proizvodima.

Na žalost, do danas o tome nismo dobili povratnu informaciju od resornog ministarstva, a dug je ponovno krenuo rasti rekordnim stopama, dok se mi istovremeno dodatno zadužujemo kod bankarskih institucija kako bismo pokrili tekuće troškove“, dodala je Percač.

Usto, veledrogerije ni u jednom trenutku nisu prestale s isporukom lijekova sustavu, te redovito ispunjavaju svoje obveze prema državi. Jasminko Herceg iz Medike tvrdi da je ta veledrogerija lani uplatila 189 milijuna kuna poreza i doprinosa državi, što znači da su samo 4 najveće veledrogerije u proračun uplatile oko pola milijarde kuna obveza.

“Predložili smo da nam se dug podmiri otpisom tih obveza, no iz Vlade o tome nisu željeli čuti. U deset godina nismo se pomakli ni milimetra u rješavanju ovog problema”, kazao je Herceg.