Već se 11 godina utvrđuje tko nasljeđuje Bežanec

Autor: Poslovni.hr/Hina , 14. listopad 2013. u 12:13
Photo: Matija Topolovec/PIXSELL

Dvorac žele i nasljednice Nade de Weck iz Švicarske i Cecilije Marie Kottulinsky iz Austrije, koje su bile kćerke zadnjeg vlasnika dvorca, baruna Franje Ottenfelsa.

Siniša Križanec, vlasnik tvrtke Hotel dvorac Bežanec d.o.o. već punih 23 godine nastoji se gruntovno upisati kao vlasnik dvorca Bežanec, koji je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća obnovio i u njemu otvorio ekskluzivni hotel.

U vlasništvu grada

Dvorac Bežanec s okolnim zemljištem i danas je u vlasništvu grada Pregrade kojem je 20. veljače 2008. godine Općinsko državno odvjetništvo u Krapini dostavilo rješenje prema kojem grad ne smije otuđiti ni opteretiti ove nekretnine. Drugim riječima, Križancu su vezane ruke bilo kakvog poslovnog razvoja jer, kaže, ne može ugovarati značajnije turističke i ugostiteljske aranžmane, investirati ili naći strateškog partnera, a kamo li prijaviti se na neki od EU fondova za razvoj svog projekta.

Razlog plombe u gruntovnici je dokazivanje nasljedstva koje država utvrđuje više od deset godina. Naime, nasljednice Nade de Weck iz Švicarske i Cecilije Marie Kottulinsky iz Austrije, koje su bile kćerke zadnjeg vlasnika dvorca baruna Franje Ottenfelsa, otvorile su još 2002. godine kod Ureda državne uprave proceduru za povrat imovine i naknadu za imovinu oduzetu u vrijeme Jugoslavije. Iako im je zahtjev u međuvremenu tri puta odbijen, UDU prošle godine donosi zaključak o prekidu daljnjeg postupka do okončanja dokaznog postupka o nasljedstvu.

Neka rade institucije

Pregradski gradonačelnik Marko Vešligaj cijeni napore Križanca u obnovi dvorca, ali dodaje kako su za rješavanje vlasničkih odnosa zadužene nadležne institucije i postupit će u skladu s njihovim odlukama.
– S naše strane, a u tomu imamo i potporu županije, učinit ćemo sve da se međunarodno priznati projekt "Bežanec" nastavi jer ga smatramo jednim od strateških čimbenika razvoja turizma u gradu – poručio je Vešligaj.
Križanec osporava vlasnička prava Kottulinskyma s kojima je u kontaktu i koji se najviše angažiraju u povratu i druge imovine, poput šuma u Maclju i stotinjak gradilišta u Zagrebu. Kad bi se dvorac i dao njima, Križanec kaže kako bi mu tada država ili grad morali platiti ulaganja, održavanje i planiranu dobit. Tvrdi da bi prema međunarodnim zakonima imao pravo na vlasništvo dvorca 99 godina jer mu nitko nije dosada osporavao ulaganje u obnovu, a to je i verificirao još 1996. godine.

Komentirajte prvi

New Report

Close